Sveti otac iz Argentine, podrijetlom iz radničke talijanske obitelji, Jorge Mario Bergoglio
za svojih će 12 godina pontifikata ostati zapamćen kao siromašni papa reformist,
papa novoga doba, papa naroda, popularni papa, papa koji je Amerikance tražio da
ukinu smrtnu kaznu, papa ekološke osviještenosti, papa koji poručuje da se usudimo
sanjati velike snove i papa koji je cijenio zastrašujuće odgovoran učiteljski poziv
Jutros u 7 i 35 u svojoj je rezidenciji u Domu sv. Marte u Vatikanu preminuo papa Franjo, svjetovnim imenom Jorge Mario Bergoglio, Argentinac talijanskoga podrijetla, nakon dvanaestogodišnjega pontifikata s navršenih 88 godina. Drugi je najstariji papa u aktivnoj službi (stariji je bio Benedikt XVI. koji je preminuo s 95 godina, ali je deset godina bio izvan papinske dužnosti na vlastiti zahtjev). Papa Franjo prvi je papa koji neće biti pokopan u bazilici sv. Petra, na vlastiti zahtjev. Ostat će zapamćen kao popularni siromašni papa reformist, papa novoga doba, papa naroda, papa ekološke osviještenosti, papa koji poručuje da se usudimo sanjati velike snove i papa koji je podržavao i iznimno cijenio učiteljski poziv. Papa Franjo 2015. godine, kako piše Silvije Tomašević, u povijesnom govoru u Kongresu, tijekom kojega je 37 puta bio prekidan pljeskom zastupnika, Amerikancima poručio: Ukinite smrtnu kaznu!
Papa Franjo je putovao u 47 zemlje izvan Italije, posjetio više od 65 država i teritorija te pritom prešao više od 465.000 km. Brazil je posjetio 2013. godine. Godine 2014. boravio je u Jordanu, na palestinskim teritorijima, u Izraelu, Južnoj Koreji, Albaniji, Francuskoj i Turskoj. U 2015. je putovao u Šri Lanku, Filipine, Bosnu i Hercegovinu, Ekvador, Boliviju, Paragvaj, Kubu, Sjedinjene Države, Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku. Godine 2016. bio je u Meksiku, Grčkoj, Armeniji, Poljskoj, Gruziji, Azerbajdžanu i Švedskoj. 2017. godine posjetio je Egipat, Portugal, Kolumbiju, Mjanmar i Bangladeš, a 2018. Čile, Peru, Švicarsku, Irsku, Litvu, Latviju i Estoniju. U 2019. godini bio je u Panami, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Mozambiku, na Madagaskaru, Mauricijusu, Tajlandu i Japanu. U godini pandemije COVID-19, 2020. nije putovao u inozemstvo. Godine 2021. bio je u Iraku, Slovačkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Cipru, a 2022. na Malti, u Kanadi, Kazahstanu i Bahreinu. 2023. godine je posjetio Kongo, Južni Sudan, Mađarsku, Portugal, Mongoliju i Francusku. Godine 2024. godine bio je u Indoneziji, Singapuru, Istočnom Timoru, Papui Novoj Gvineji, Belgiji, Luksemburgu i na francuskome otoku Korzici. U Italiji je putovao 37 puta, u srpnju 2013. započevši s otokom Lampedusom, mjestom iskrcavanja migranata koji prelaze Mediteran na putu prema boljem životu u Europi.
Zanimljivo, papa Franjo nikad nije posjetio Hrvatsku iako su dvojica njegovih prethodnika (Benedikt XVI. i Ivan Pavao II.) to učinila svaki tri puta, Papa Ivan Pavao I. nije bio putnik i vladao je prekratko (svega 33 dana), a njegov pak prethodnik papa Pavao Šesti Hrvatima je posebno drag jer je prvi imenovao jednog Hrvata svetcem: Nikolu Tavelića. Pa ipak, kako prenose 24 sata, papa Franjo imao je vrlo dubok odnos s Hrvatskom. Kao dijete iseljeničke talijanske obitelji u Argentini razumio je tegobe tamošnje hrvatske zajednice u susjedstvu koje je odrastao. Čak 30 godina imao je jednog, svog privatnog ispovjednika, isusovca iz Hrvatske, fra Nikolu Mihaljevića. Kada je postao nadbiskup Buenos Airesa i kardinal, ispovijedao se hrvatskom svećeniku fra Berislavu Ostojiću. Papa Franjo više je puta govorio kako cijeni čvrstu vjeru hrvatskog naroda, no tijekom svog ponifikata nije nikada došao u Hrvatsku, što neki opravdavaju Papinim fokusom na marginalizirane katoličke zajednice.
Papa Franjo je 2019. godine na audijenciju primio članove stranih novinara među kojima je bio i Silvije Tomašević, dopisnik Večernjeg lista iz Rima koji se s Papom rukovao i upitao ga hoće li posjetiti Hrvatsku. Papa mu je odgovorio da hoće, ali da prvo želi posjetiti manje države. Na komentar da je i Hrvatska mala država, papa je odgovorio: “Da, ali je vaša država snažna. Imate predsjednicu koja je snažna, pravi general”, rekao je papa koji je upoznao tadašnju hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Nažalost, taj se posjet ipak nije dogodio. Ipak, tijekom njegova stolovanja došlo je do umirovljenja jedne i imenovanja nove generacije hrvatskih biskupa i nadbiskupa, pa je vlastitim izborom ključnih ljudi Crkve u Hrvatskoj dao svojevrsni pečat budućnosti Crkve u Hrvata. U više je navrata papa Franjo u svojim obraćanjima poslao poruke Hrvatima. Povodom 40. godišnjice kanonizacije hrvatskog svetca Leopolda Bogdana Mandića, papa Franjo je u kratkom susretu s pomoćnim biskupom Đakovačko-osječke nadbiskupije, mons. Ivanom Ćurićem, rekao: “Hrvatski narode, pozdrav Vam i moj blagoslov. Na ovaj dan, godišnjicu kanonizacije malenog Leopolda Mandića velikog srca, naučite opraštati sve, kao što je on opraštao.” Također, kada je 2020. godine Hrvatsku pogodio niz potresa, papa Franjo je poručio: “Izražavam bliskost s hrvatskim narodom pogođenim potresom u nedjeljno jutro. Potres je odnio žrtve i izazvao ozbiljnu štetu. Molim za one koji su izgubili živote, kao i za njihove obitelji. Neka im Uskrsli Gospodin podari snagu i solidarnost u suočavanju s tom nepogodom”.
Iako hrvatski kardinal blaženi Alojzije Stepinac nije među njima, papa Franjo je tijekom svog pontifikata imenovao više od 900 novih svetaca, među kojima su njegovi prethodnici Ivan XXIII., Ivan Pavao II. i Pavao VI., kao i Majka Terezija iz Kalkute te salvadorski nadbiskup Oscar Romer, koji je ubijen 1980. U taj su broj uključeni i Otrantski mučenici, stanovnici južnotalijanskog grada koje su osmanske trupe pobile 1480. godine. Vatikan kaže da ih je bilo oko 800. Blaženim je proglasio više od 1350 osoba među kojima i mladog Carla Acutisa čija se najavljena kanonizacija (proglašenje svetim) za 27. travnja 2025. otkazuje zbog Papine smrti.
Papa Franjo napisao je četiri enciklike (najvažnije oblike papinskoga dokumenta), počevši 2013. s Lumen Fidei (Svjetlost vjere) o značaju kršćanske vjere. Dio te enciklike započeo je pisati njegov prethodnik papa Benedikt. Godine 2015. objavio je Laudato Si (Hvaljen budi), kojim je pozvao na hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama. Ovo je djelo ažurirao 2023. Apostolskom pobudnicom, Laudate Deum (Hvalite Boga) u kojoj je pozvao sve one koji negiraju i poriču da se klimatske promjene događaju, kao i političare koji djeluju presporo, da promijene mišljenje. Fratelli tutti iz 2020. godine (Svi smo braća) treća je enciklika pape Franje napisana u osmoj godini njegova pontifikata, a u njoj tematizira pitanja solidarnosti među ljudima u svijetu nakon pandemije. Godine 2024. u enciklici pod nazivom Dilexit Nos (Uzljubi nas) pozvao je katolike da prekinu “bezumnu potragu” za novcem i da se, umjesto toga posvete svojoj vjeri. Napisao je i brojne druge važne dokumente, poput Apostolskih konstitucija i Apostolskih pobudnica, prenosi Dnevnik.hr.
Papa Franjo duboko je vjerovao u važnost kulture čitanja. Na našim smo stranicama prenijeli njegovo pismo o čitanju, književnosti i empatiji koje možete pronaći ovdje.
Počivao u miru Božjem!
Prenosi i piše Sanja Miloloža, fotokolaž S. M.
