Društvo profesora hrvatskoga jezika danas

 

Na Saboru Društva održanome u rujnu 2020. godine izabrano je novo vodstvo Društva:

• predsjednik: Branimir Romac
• tajnica: Marina Marijačić
• članovi Maloga vijeća: Anđelka Rihtarić, Suzana Kačić-Bartulović, Sanja Miloloža, Ankica Pokos i Ana Lovrić
• članovi Nadzornoga odbora: Vesna Karaula, Zrinka Perković-Dodig i Antonia Galić.

 

 

Preuzimanjem predsjedanja Društvom od dugogodišnjega predsjednika Srećka Listeša Sinjanin Branimir Romac, osim intenzivnih priprema za predstojeći Sabor Društva radi neophodnih izmjena Statuta i revizije članstva, okuplja Inicijativni odbor za proglašenje Godine Marka Marulića (Juditine godine) u kojemu djeluju Anđelka Rihtarić, predsjednica Inicijativnog odbora, Marina Marijačić, tajnica Društva i zamjenica predsjednice Inicijativnoga odbora te Sanja Miloloža, članica Maloga vijeća odgovorna za izradu novih mrežnih stranica. DPHJ će, vođen Incijativnim odborom, nastojati ishoditi saborsko proglašenje obilježavanja Marulićeve godine i potaknuti motivaciju postojećih i budućih članova za proaktivnim, ne samo deklarativnim sudjelovanjem u radu Društva, a za dobrobit i u ime interesa svih profesora hrvatskoga jezika i književnosti.

Radna skupina Inicijativnoga odobora planira i ustrojava aktivnosti u vezi s Godinom Marka Marulića, surađuje s Agencijom za odgoj i obrazovanje u organizaciji stručnih mrežnih seminara te se planira uređenje mrežnih stranica DPHJ-a koje će biti objavljene 17. ožujka u 17 sati kao sjećanje na Deklaraciju o nazivu i  položaju hrvatskog književnog jezika. Također se pokreće Mrežna biblioteka DPHJ vam predstavlja i utemeljuje se mrežna riznica Društva. Za mrežne stranice i mrežno izdavaštvo DPHJ-a odgovorna je Sanja Miloloža, prof., učiteljica savjetnica iz OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.

Društvo profesora hrvatskoga jezika danas želi biti potporom profesorima hrvatskoga jezika u njihovu svakodnevnome radu, promicati njihove interese i skrbiti o njihovoj sustavnoj edukaciji i dobrobiti, a sve u skladu s kontekstom suvremene uljudbe u koji smo svi uronjeni uz stalnu i dosljednu skrb o hrvatskome jeziku i iskazivanju ljubavi prema njemu, po kojemu smo sve što jesmo.

Uredništvo

PRIKAZ RADA DRUŠTVA PROFESORA HRVATSKOGA JEZIKA OD 2007. DO DANAS

Piše: Ankica Pokos, prof.

P O V I J E S T   D R U Š T V A

Osnivanje

Društvo profesora hrvatskoga jezika utemeljeno je 13. listopada 2007. godine kao strukovna udruga profesora hrvatskoga jezika i književnosti.

Prvi predsjednik

Prvi predsjednik Društva bio je dr. sc. Srećko Listeš, danas viši savjetnik za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Splitu.

Prvo Malo vijeće

Prvo Malo vijeće DPHJ-a djelovalo je u sastavu: Mirela Barbaroša-Šikić, Marijana Češi, Marina Čubrić, Suzana Kačić-Bartulović, Senija Komić, Srećko Listeš, Vesna Novak, Ingrid Šlosar i Maja Zrnčić. 

Hrvatski jezik, temeljni predmet hrvatskoga obrazovanja

Marina Čubrić, članica prvoga saziva Maloga vijeća DPHJ-a, napisala je:

Društvo profesora hrvatskoga jezika utemeljeno je na Osnivačkome saboru 13. listopada 2007. u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu. Odluka o osnivanju sazrijevala je nekoliko godina. A onda je tijekom 1. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u Trogiru u travnju 2007. konkretno predloženo osnivanje strukovne udruge čiji su ciljevi zastupanje i promicanje interesa profesora hrvatskoga jezika, interesa nastavnoga predmeta hrvatskoga jezika i hrvatskoga jezika kao nacionalnoga i službenoga jezika u Republici Hrvatskoj. Zaključeno je da se naš predmet nalazi u vrlo specifičnom položaju – kao temeljni i najvažniji predmet hrvatskoga obrazovnoga sustava – te da je nužno osnivanje strukovnoga društva koje će promicati naše interese. Pokretački odbor (Mirela Barbaroša-Šikić, Marijana Češi, Marina Čubrić,Suzana Kačić-Bartulović, Senija Komić, Srećko Listeš, Vesna Novak, Ingrid Šlosar i Maja Zrnčić ).

Početak djelovanja, 12. travnja 2007.

Pokretački odbor 12. travnja 2007. u Trogiru je započeo pripremne aktivnosti za utemeljiteljski Sabor Društva koji se održao šest mjeseci kasnije, 13. listopada. Osmišljena je struktura Društva, sastavljen prijedlog Statuta i Poslovnika te su predložene ostale djelatnosti Društva.

Utemeljiteljska sjednica Sabora, 13. listopada 2007.
Na utemeljiteljskoj sjednici Sabora Društva okupilo se više od stotinjak profesora iz cijele Hrvatske.

Ohrabrenje profesora i umjetnika
Svojim su nas obraćanjem ohrabrili i pozdravili naši profesori: Ante Stamać, Ivo Pranjković, Dragutin Rosandić, Stjepan Babić i Ivo Škarić. Pozdravnu riječ uputili su i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, književnik Nedjeljko Fabrio te Joško Ševo, dramski umjetnik i profesor hrvatskoga jezika.

Izaslanici iz svake županije 

U radnome dijelu utemeljiteljske sjednice 21 povjerenik i 21 zastupnik Društva (iz svake županije) usvojili su i izglasali Poslovnik i Statut Društva. Izabrani su članovi Nadzornoga odbora (Vesna Karaula iz Vukovarskosrijemske županije, Ivančica Šebalj iz Karlovačke županije i Mirjana Žeravica iz Dubrovačko-neretvanske županije), članovi Maloga vijeća (Mirela Barbaroša-Šikić, Marijana Češi, Marina Čubrić, Vesna Novak i Maja Zrnčić iz Zagreba, Ingrid Šlosar iz Primorsko-goranske županije, Senija Komić iz Vukovarsko-srijemske županije, Suzana Kačić-Bartulović iz Splitsko-dalmatinske županije).
Za prvoga predsjednika Društva profesora hrvatskoga jezika izabran je Srećko Listeš iz Splita. 

 Vjesnici Društva profesora hrvatskoga jezika

 Sve aktivnosti Društva profesora hrvatskoga jezika do 2011. godine ( organizacija, projekti, odluke, izjave i zahtjevi)  prikazani su u Vjesnicima DPHJ-a 1 – 5 koje je uređivalo Malo vijeće Društva pod vodstvom Srećka Listeša, spiritus movensa od početaka djelovanja. Za potrebe mrežne stranice Vjesnike je prilagodila Sanja Miloloža.

 

D R U Š T V O  P R O F E S O R A  H R V A T S K O G A  J E Z I K A   D A N A S

Sabor Društva profesora hrvatskoga jezika 2020. godine

 

Novi predsjednik – Branimir Romac

Nakon trinaest godina djelovanja Društva pod vodstvom njegova prvoga predsjednika Srećka Listeša, Sinjanin Branimir Romac postao je drugim predsjednikom Društva, i to na Saboru koji se održao 5. rujna 2020. godine. Osim predsjednika, izabrani su novi članovi Maloga vijeća:  Anđelka Rihtarić, Suzana Kačić-Bartulović, Sanja Miloloža, Ankica Pokos i Ana Lovrić. Za tajnicu  Društva izabrana je Marina Marijačić, a za članove Nadzornoga odbora izabrane su: Vesna Karaula, Zrinka Perković-Dodig i Antonia Galić. Novi je predsjednik poduzeo niz aktivnosti kako bi Društvo djelovalo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, među ostalim, trebalo je izmijeniti  Statut i uskladiti ga sa Zakonom o udrugama, revidirati članstvo, okupiti i poduprijeti Inicijativni odbor za proglašenje Godine Marka Marulića.

G o d i n a  M a r k a  M a r u l i ć a

Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić i Sanja Miloloža na čelu s predsjednikom Romcem, u okviru Inicijativnoga odbora DPHJ-a, gorljivo su nastojale i ishodile proglašenje Godine Marka Marulića. Na inicijativu kolegice Anđelke Rihtarić i ostalih članova Inicijativnog odbora te zauzimanje ravnateljice AZOO-a dr. sc. Dubravke Brezak Stamać i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, izglasano je proglašenje jednoglasnom podrškom 118 saborskih zastupnika: godina 2021. tako, osim Godine čitanja, postaje i Godinom Marka Marulića.  

 

Ciljevi Društva

Društvo profesora hrvatskoga jezika ponajprije promiče interese struke, a oživljavat će kulturnu i književnu baštinu, obilježavati zlatne obljetnice hrvatske književne i jezične povijesti, uspostavljati partnerske odnose s mjerodavnim institucijama, ustanovama i udrugama koje vodi isti entuzijazam i želja da naš jedini jezik hrvatski dobije značaj i mjesto kakvo zaslužuje u RH, ali i u Europskoj uniji. Danas je u zajednici različitih kultura, jezika i nacija, hrvatski jezik ravnopravan s ostalima, a primanjem u članstvo postao je i službenim jezikom Europske unije. 

 

Novopokrenute Mrežne stranice DPHJ-a – 17. 3. 2021.

U duhu i radi oživljavanja naše jezične povijesti, mrežne stranice Društva profesora hrvatskoga jezika pokrenute su u spomen na sudbonosne dane hrvatskoga jezika kada je 17. ožujka u 17 sati donesena Deklaracija o nazivu i  položaju hrvatskoga književnog jezika. Proganjani potpisnici davne i slavne 1967. godine nisu mogli predvidjeti da će Deklaracija uroditi  i prepoznavanjem hrvatskoga jezika konstitutivnim elementom hrvatskoga identiteta. Hrvatski jezik postao je 24. službenim jezikom Europske unije i potvrdio svoj status i izvan državnih granica. U golemom europskom komunikacijskom prostoru, DPHJ neće dopustiti da hrvatski jezik ima važnost jedino na simboličnoj razini. Budućnost našega jezika ponajprije ovisi o nama i našem odnosu prema njemu. Baš kao što je to bilo i 1967. i naše će  se Društvo voditi odlukom objavljenoj u Telegramu: „ Potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu, te da službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju.“

U prilog navedenome treba spomenuti  još jedan povijesni datum.

 

 Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika

 Zahtjev za izmjenu međunarodnog jezičnog koda za hrvatski jezik podnesen je Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 Registration Authority, sa sjedištem u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu na inicijativu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za što se gorljivo zauzeo njezin tadašnji ravnatelj Tihomil Maštrović.  Do tada je hrvatski jezik bio međunarodno nepriznat jer nije postojao zaseban međunarodni kod za hrvatski jezik. Postojao je samo tzv. srpskohrvatski jezik, što je bio zajednički naziv za dva jezika, srpski i hrvatski.

 

17. lipnja 2008.

 Toga su dana Međunarodno tijelo za norme ISO 639-2 Registration Authority u Washingtonu i njegovo savjetodavno tijelo Joint Advisory Committee, potvrdili prihvaćanje zajedničkoga zahtjeva dviju nacionalnih knjižnica ( hrvatske i srpske) i državnih zavoda za norme Hrvatske i Srbije, te su donijeli odluku kojom se odbacuje daljnja uporaba oznaka scr za hrvatski i scc za srpski jezik, te se određuju nove oznake: hrv za hrvatski i srp za srpski jezik, kao jedine važeće oznake i za bibliografsku i za terminološku primjenu.

  

hrv

 Učinci te male troslovne oznake dalekosežni su. U bibliografijama i katalozima svih knjižnica svijeta, od Library of Congress u Washingtonu, s najvećom svjetskom bazom podataka, do najmanje i najneuglednije, napokon se saznalo i potvrdilo da  neko izdanje, neka knjiga s oznakom hrv  – potječe iz hrvatske kulture, znanosti, književnosti i jezika. Ulaskom u međunarodne baze podataka s ta tri dragocjena grafema hrvatskoj kulturi vraćena je sva pisana baština koja je bila licitirana drugima. Prisilnom zagrljaju sa srpskim jezikom službeno je došao kraj tri mjeseca kasnije, 1. rujna 2008.godine. Povijesni su datum posebno proslavile katedre hrvatskoga jezika na svjetskim sveučilištima. A ta tri slova pozdravljamo i mi, okupljeni u Društvu, jer kako je rekao Fran Kurelac : »Po jeziku narodi gospoduju, kad im ga oduzmeš – sluguju« Kako bi dalo svoj doprinos, u prilog navedenim odlukama i smjernicama, DPHJ utemeljilo je dvije mrežne edicije.

 

Mrežna izdanja – Obljetnice

400. rođendan Petra IV. Zrinskog i 350. obljetnica pogibije

Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu

 

Mrežna izdanja Društva profesora hrvatskoga jezika u novoj ediciji Obljetnice svojevrstan su spomen na iznimne sinove i kćeri hrvatskoga naroda koji su svojom pojavnošću obilježili hrvatsku povijest, osigurali joj neprolazan i prepoznatljiv identitet, a suvremenike zadužili zauzimanjem za ideale istine, pravde i dobrote. Stoga smo prvu mrežnu knjižicu novopokrenute edicije Obljetnice posvetili  Petru Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu te njihovoj supruzi i sestri: Ani Katarini Zrinski rođ. Frankopan. U knjižici su predstavljeni dostupni sadržaji; mrežni materijali i izvadci iz stručnih članaka i enciklopedijskih mrežnih poveznica, videozapisi i dokumenti. Osobito smo zahvalni istraživačima zrinsko-frankopanske baštine Franji Pajuru i Katarini Popoči čije riječi doslovno prenosimo. Ističemo i zanimljiv europski projekt Primorsko-goranske županije Putovima Frankopana. Među najvrjednijim ostvarenjima toga projekta zasigurno je opsežna monografija te videoigra Igre Frankopana.

Vjerujemo da će Obljetnice biti vrlo korisne našim kolegama i kolegicama, ali i široj javnosti.

 

Mrežna izdanja – DPHJ vam predstavlja – profesori pišu

 Budući da je 2021.godina proglašena i Godinom čitanja, odlučili smo pokrenuti malu mrežnu biblioteku DPHJ vam predstavlja s mrežnim knjižicama koje možete čitati u istoimenoj rubrici. U njoj ćete moći pročitati tekstove naših profesora. Dosad su u toj ediciji objavljene mrežne knjižice kolegice Zrinke Merčep (Stihovi) iz OŠ Smiljevac u Zadru i kolege Mate Milasa (Stihovi) iz OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu, a u pripremi su za mjesec svibanj Dva igrokaza kolegice Sanje Bosak iz OŠ Malešnica u Zagrebu.

 

 

Sabor Društva profesora hrvatskoga jezika 2021.

 Na Prvoj sjednici Sabora profesora hrvatskoga jezika u godini 2021. izabrani su novi članovi Maloga vijeća, tajnica, likvidator i Kandidacijsko povjerenstvo.

Za nove članice Maloga vijeća predložene su i jednoglasno izabrane Marija Rakić Mimica i Andrijana Prlić-Lovrić. Malo vijeće donijelo je odluku o izboru novih članica na Saboru nakon ostavki članica Maloga vijeća (Anđelke Rihtarić i Marine Marijačić) koje su Društvu podnesene nekoliko dana ranije.

Budući da je tajnica Društva Marina Marijačić podnijela ostavku i na mjesto tajnice, Sabor je na prijedlog predsjednika Društva i Maloga vijeća, jednoglasno izabrao Ankicu Pokos kao novu tajnicu Društva profesora hrvatskoga jezika. Sabor je izabrao i Kandidacijsko povjerenstvo. Jednoglasno su izabrane: Suzana Kačić Bartulović, Palma Tolić i Antonela Galić. Suzana Kačić Bartulović jednoglasno je izabrana za likvidatora Društva.

Za mrežne stranice napisala i pripremila: Ankica Pokos, prof.