Pet je godina od smrti Mire Miće Muhoberac, sveučilišne profesorice za studente kroatistike, dramaturginje, teatrologinje, najbolje poznavateljice hrvatskoga glumišta, autorice Theatralije i izvrsne novinarke, osobe nevjerojatne erudicije i duboke humanosti, a DPHJ i udruga Jezerokut posvećuju joj četvrto djelo iz serije Knjiga mjeseca pod naslovom Mićo je more.
Pet je godina od smrti Mire Miće Muhoberac, sveučilišne profesorice za studente kroatistike, dramaturginje, teatrologinje, najbolje poznavateljice hrvatskoga glumišta, autorice Theatralije i izvrsne novinarke, osobe nevjerojatne erudicije i duboke humanosti, a DPHJ i udruga Jezerokut posvećuju joj četvrto djelo iz serije Knjiga mjeseca.
Kad sam na ovogodišnjim Petim Mićinim danima u Dubrovniku razgovarala s dragom joj sestrom Vesnom i predložila joj da mi napiše svoja morska sjećanja s Mićom, već sam imala na umu i Sirenu koju će Marko skladati, a od svojih tekstova tek sonetić koji sam pročitala na ovogodišnjem Jutru poezije u Kazalištu Marina Držića, no znala sam da će se nešto još roditi 18. kolovoza, na Mićin i Vesnin rođendan što ga dijele s Markom Marulićem, a samu sam knjižicu zamislila da se objavi upravo danas na Mićin 5. spomendan i Dan zaštitnika našega DPHJ-a.
Knjiga je koncipirana u dva dijela. U prvome dijelu deset je morskih sličica, kratkih Vesninih proznih impresija. Naslovila sam ga jednostavno Vesnina Mićo. U drugome dijelu pod naslovom Za Vesninu Miću donosimo lirsku instrumentalnu minijaturu specijalno skladanu za ovu knjigu Sirena autora Marka Jašeka s aranžmanom maestra Zorana Jašeka, a potom slijedi sonetni niz koji potpisujem pod naslovom Mi smo nastao za Mićin i Vesnin rođendan. Sve morske sličice i svi soneti čitatelju se pružaju u latiničnoj i glagoljičnoj inačici.
Slijedi osvrt na Pete Mićine dane u Dubrovniku koji sam objavila na Jezerokutovoj stranici, a kraća je inačica objavljena i u Hrvatskom glumištu.
Knjiga završava dijelom pod nazivom Iz MORA fotografija, i to originala iz Vesnine privatne zbirke.
Kao urednica (i autorica drugoga dijela) knjige moram istaknuti da se ponosim izdanjem koje ne samo da čuva trag o jednoj ženi posebnici nego spaja dva ključna pisma naše kulture, hrvatske, one koju je Mićo Muhoberac tako dobro poznavala i o kojoj je ostavljala tragove koje nam tek predstoji sve iščitati.
Zahvaljujem recenzenticama prof. dr. sc. Tanji Kuštović i Silvani Bampa-Listeš, prof. savjetnici u miru, što su s mnogo stručnosti, ljubavi i topline pročitale knjigu i dale joj vjetar u leđa.
Draga Mićo, dragi naš zaštitniće sv. Jeronime, ostajemo na liniji zahvalna sjećanja.
Djelo je dostupno izravno ovdje.
Sanja Miloloža, tekst i foto
