Na nekoliko prestižnih lokacija Grada Dubrovnika održavaju se od 18. do 22. srpnja
MIĆINI DANI 2022. u čast preminuloj dr. art. Miri Muhoberac u sklopu Festivala M&M.
Festival M&M: Mićini dani, organizirani u spomen na Miru Miću Muhoberac, dramaturginju, teatrologinju, redateljicu, sveučilišnu profesoricu i kritičarku, održavat će se na nekoliko prestižnih lokacija Grada Dubrovnika. Otvaranje je u ponedjeljak, 18. srpnja u 21 sat u Sponzi, a Festival traje do 22. srpnja u Slanici Revelina (19. srpnja, 20 sati), na Lokrumu (20. srpnja, 17 sati), i Lazaretima (21. i 22. srpnja u 21 sat).
18. srpnja
1. dio: stručni skup, simpozij
izlagači i izlagačice: Tanja Kuštović, Nacrt za bibliografiju Mire Muhoberac; Ljubica Josić, Leksikografski potpis Mire Muhoberac; Dubravka Sarić, FEB 2011.; Margareta Đordić, Kazališne kritike Mire Muhoberac u časopisu Vijenac u 2019. godini; Mario Šimudvarac, Izborni kolegiji profesorice Mire Muhoberac na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Petra Glavor, Lukrecija, drama i predstava; Tina Marušić, Gospoda Glembajevi u Agramu i oko njega; Vesna Muhoberac, Dramaturgija i režija Držićeve Venere i Adona, anno domini 2021.
2. dio: predstava
Marin Držić, Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona, u komediju stavljena.Ideja, dramaturgija i režija: Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac. Glume: Filip Vlašić, Lea Barba, Beata Šublin, Matko Jukić, Luka Šaldo, Dora Marojević, Petar Đula Vrbanić, Petra Tunjić, Filip Lugarić
19. srpnja
1. dio: slušaonica Theatralije
Emisije HRT3 urednice i autorice Mire Muhoberac, uz videoprojekciju
2. dio: predstava
Samuel Beckett, Svršetak igre. Ideja, dramaturgija i režija: Mira Muhoberac. Glume: Mario Šimudvarac, Tina Marušić, Luka Šaldo, Ivana Ćurić, Lehana Leček, Margareta Đordić
20. srpnja
Performans posvećen Miri Muhoberac: čitanje tekstova iz emisije Prohujalo s vihorom urednika Davora Mojaša (Hrvatski Radio Radio Dubrovnik),
uz glazbene dijelove. Sudjeluju: Nila Miličić Vukosavić, Sebastijan Vukosavić, Mirej Stanić, Nika Lasić, Nataša Dangubić, Petra Tunjić i drugi prijatelji
21. srpnja
1. dio: Otvaranje izložbe kazališnih plakata i kazališnih knjižica (promotor: Vicko Krampus)
2. dio: Promocija knjiga (izdavačka kuća Privlačica) promotorice: Ivana Šapro, Hrvatski velikan Marin Držić; Mirjana Kaznačić, Hrvatski velikan Ivan Gundulić (urednica: Mira Muhoberac); Tina Marušić, Hrvatski velikan Antun Branko Šimić; Ana Dalmatin, Hrvatski velikan Ranko Marinković; Ljubica Josić, Hrvatski velikan Miroslav Krleža (urednice: Mira Muhoberac i
Vesna Muhoberac)
3. dio: Snimke kazališnih predstava redateljice Mire Muhoberac
22. srpnja
Zvučne didaskalije, audio i videoinstalacija Vojnović, Allons enfants i Krleža, Gospoda Glembajevi. Glasovi: Sebastijan Vukosavić, Frano Mašković, Lucija Šerbedžija i Rade Šerbedžija. Dizajn zvuka: Davor Rocco. Tipografska animacija: Dejan Gotić. Mladi glumci: Mirta Polanović, Nika Ivančić, Martin Grđan i Karlo Hubak. Ideja, autorstvo, dramaturgija i režija:
Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac. Produkcija: Teatar Bajsić i prijatelji i Art radionica Lazareti u suradnji sa Studentskim teatrom Lero
Tko ima prigode biti u Dubrovniku ovoga tjedna, neka nikako ne propusti navedena kulturna događanja.
Podsjetimo, iznimno darovita, svestrana i osebujna žena dr. art.. Mira Muhoberac preminula je 2021.
Na stranici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stoji ovaj životopisni tekst (akademske godine 2017./2018):
Umjetnica i znanstvenica, sveučilišna nastavnica, diplomirana dramaturginja (Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), diplomirana komparatistica književnosti i diplomirana kroatistica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), sa završenim poslijediplomskim studijem iz teorije književnosti i doktorskim studijem iz hrvatske kulture, dramaturgije i teatrologije na Sveučilištu u Zagrebu i Karlovu sveučilištu u Pragu, Mira Muhoberac djeluje kao slobodna samostalna umjetnica (dramaturgija, režija, kazališna kritika), samostalna znanstvenica i spisateljica (teatrologija, kroatistika, komparatistika, književnost), profesorica i predavačica. Predaje hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku književnost, teatrologiju, scensku umjetnost, dramaturgiju, medijsku kulturu i metodičke kolegije na fakultetima, umjetničkim i pedagoškim akademijama / učiteljskim fakultetima, sveučilištima i učilištima. Najdulje nastavničko iskustvo stječe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem, u Odsjeku za kroatistku i na Croaticumu, predaje više od četrdeset kolegija iz područja teorije književnosti, starije hrvatske književnosti, teatrologije i scenske umjetnosti, dramaturgije, medijske kulture, svjetske književnosti, suvremene književnosti, hrvatskoga jezika, suvremene drame i kazališta, metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti, hrvatske kulture…. Objavljuje knjige, rasprave, studije i eseje iz teorije i povijesti drame i kazališta, književnosti i edukacije, kazališne i književne kritike, prozne, esejističke, dramske i druge umjetničke tekstove, kolumne, adaptacije za kazalište i medije (do danas objavljeno joj je u knjigama, zbornicima, priručnicima, časopisima i novinama i emitirano u medijima nekoliko tisuća tekstova različitih žanrova). Radi kao dramaturginja na predstavama i kao dramaturginja u kazalištu, kao suradnica redatelja, kao redateljica, umjetnička, jezična i stručna suradnica u kazalištima, u medijima, na festivalima… U inozemstvu je radila i surađivala kao predavač, profesor, dramaturg, redatelj i teatrolog (Karlovo sveučilište – Prag, od 1993. do 1996., Češka, Poljska, Mađarska, Meksiko, SAD, Španjolska, Italija, Francuska, Slovenija…). U Hrvatskoj je osim u Zagrebu (Odsjek/Institut/Zavod za teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dramsko kazalište Gavella, Hrvatsko narodno kazalište, Filozofski fakultet, Hrvatski studiji…) radila u rodnom Dubrovniku, u Kazalištu Marina Držića (dramaturginja, ravnateljica, redateljica, jezična savjetnica), na Dubrovačkim ljetnim igrama (dramaturginja, umjetnička suradnica), u Osijeku (Filozofski fakultet, Umjetnička akademija), u Puli (Filozofski fakultet), spajajući umjetničku i znanstvenu struku. Bila je urednica časopisa Prolog, Novi Prolog, Dubrovnik, Kazališne novine, Mim…, danas je urednica književnosti u Vijencu, a bila je i jest urednica i autorica znanstvenih, stručnih i umjetničkih knjiga, publikacija, zbornika, časopisa, kazališnih programa, kazališnih knjižica, monografija, radijskih i televizijskih emisija, izlagačica na međunarodnim simpozijima i konferencijama. Surađuje s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Poslijediplomskim središtem Sveučilišta u Zagrebu – u Dubrovniku. Stalno surađuje i objavljuje tekstove u časopisima Forum (kazališna kronika), Kazalište, Glumište, Hrvatsko glumište, Kolo, Mogućnosti, Književna smotra, Republika, Yorick, Hrvatski, Hrvatsko slovo… Stalna je suradnica Hrvatskoga radija i televizije. Surađuje kao članica i predsjednica i u radu prosudbenih povjerenstava u području scenske, dramske i kazališne umjetnosti, hrvatskoga i drugih jezika i književnosti, glume, režije, vodi dramaturške, teatrološke, kazališne, književne, novinarske… radionice. Autorski potpisuje, postavlja, koncipira i stvara dramaturški, teatrološki i kulturološki zamišljene izložbe, umjetnička i kulturna događanja, okrugle stolove, kolokvije. Voditeljica je, kreatorica, suradnica i sudionica znanstvenih, umjetničkih, istraživačkih, spisateljskih i edukativnih projekata:. suautorica je i suvoditeljica s Vesnom Muhoberac projekta Ragusini, od 2002. do danas, kontinuirano, svake godine u Dubrovniku – istraživanje hrvatske baštine, autorica je i voditeljica projekta Lukrecija, 2005.-2009. – istraživanje drame i kazališta u 16. stoljeću, autorica je i voditeljica projekta Pjerin – rekonstrukcija dramskih tekstova i kazališnih predstava, od 2007. do 2010., suradnica je u projektima Repertoar hrvatskih kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dr. sc. Branko Hećimović), Pojmovnik kulture 20. stoljeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Aleksandar Flaker, prof. dr. sc. Josip Užarević, prof. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić), Semiotička radionica Hrvatskoga semiotičkoga društva (prof. dr. sc. Vladimir Biti), Drama kao lingvometodički predložak u okviru Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Vlado Pandžić). Autorica je i voditeljica projekta FEB (hrvatska i svjetska folklorna i etnografska baština), od 2010. do danas i dalje, koji svake godine rezultira međunarodnim simpozijem i zbornicima radova. Suutemeljiteljica je Doma Marina Držića u Dubrovniku i članica Upravnog odbora te članica i predsjednica povjerenstva za nagradu Držićev zlatni pečatnjak. Sa sestrom blizankom Vesnom Muhoberac suosnivačica je Teatra M&M, u kojem i surežira predstave (s Vesnom Muhoberac) (Play Ionesco, 2010., Rektorova nagrada) ili sama (Pjerin, 2010., rekonstrukcija fragmentarno sačuvane Držićeve komedije, Rektorova nagrada 2008.) s mladim glumcima (premijere u Zagrebu, gostovanja u Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj), u kojem su nastale i predstave: Cvijeta Zuzorić, Mavro Vetranović, Dundo Maroje, Hamlet (Mišolovka), Negromant, Novela od Stanca….. Kao studentica dobila je višekratno Rektorovu nagradu (za izvrsnost u studiranju i za najbolje radove), nagradu Student desetljeća, a posljednjih je godina kao profesorica, profesionalna redateljica i profesionalna dramaturginja i jezična savjetnica bila mentoricom nizu studenata koji su dobili Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu za najbolji umjetnički i znanstveni rad (za najbolju predstavu, za najbolji dramski tekst, za najbolju rekonstrukciju teksta, za najbolji pjesnički tekst, za najbolji znanstveni tekst, za najbolji film… 49 Rektorovih mentorskih nagrada). Utemeljiteljica je, autorica i voditeljica Kazališnoga FF-festivala u Maloj sceni od 2014., na kojem j dosad prikazano pet različitih predstava u kojima glume studenti Filozofskoga fakulteta i drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sa studentima je Filozofskoga i drugih fakulteta kao glumcima u okviru metodičkih, književnih i teatroloških kolegija i izvan toga okvira, i u okviru dramskih skupina i kazališta Filozofskoga fakulteta, posljednjih godina inicirala, dramaturški osmislila i režirala i predstave Jeđupka, Robinja, Nalješković, Držić, Kralj Gordogan, Naša Antigona, Gospoda Glembajevi, Yorick, Čehov i Beckettt: Čekanje, Svršetak igre… koje redovito prati i velika knjiga, časopis ili film. Bila je ili jest članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, Hrvatskoga centra ITI-Unesco, Hrvatskoga semiotičkoga društva, Društva sveučilišnih nastavnika, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, u kojima obnaša razne uloge u predsjedništvima i povjerenstvima… Članica je i predsjednica prosudbenih povjerenstava u području dramaturgije, književnosti, scenske umjetnosti, režije, glume, teatrologije, edukacije (Nagrada hrvatskog glumišta, Gavelline večeri, Sabor kulture, Lidrano, Naj,. naj,. naj festival, Žar ptica, Kazalište Trešnja…) i izbornica u trećem mandatu Naj, naj, naj festivala u hrvatskoj i međunarodnoj konkurenciji, predsjednica povjerenstva za Nagradu za najbolji dramski tekst… Dobitnica je nagrada za kazališnu kritiku, za esej, za raspravu, za najbolju predstavu…
Nagraditi ju više fizički ne možemo, ali možemo, ako nam Dubrovnik nije predaleko, posjetiti Festival M & M i prve (nadamo se da će ih biti još) Mićine dane 2022. Da velikoj Mići odamo zahvalnost za sve čime je zadužila hrvatsku kulturu i da se oplemenimo.
Prenosi: Sanja Miloloža, prof., foto i dio teksta: iz programske knjižice Mićinih dana 2022.
