U 90. godini preminuo je hrvatski tvorac Teorije književnosti i mnogih drugih važnih djela za znanstvenike koji se bave književnošću, a komparatistima i kroatistima starijih naraštaja s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu neponovljiv profesor, vrhunski intelektualac i dobar čovjek. Prenosimo objavu s Odsjeka za komparativnu književnost, a vijest o smrti cijenjenoga profesora odjeknula je u svim relevantnim hrvatskim medijima, dnevnim novinama i portalima za kulturu. Neka mu je laka hrvatska zemlja, a obitelji iskrena sućut
Napustio nas je naš najdraži profesor Solar, dobri duh komparativne književnosti ❤️💔
U dubokoj tuzi obavještavamo vas da je sinoć 16. rujna 2025. preminuo akademik Milivoj Solar, profesor emeritus i dugogodišnji član Odsjeka za komparativnu književnost. Profesor Solar bio je jedan od utemeljitelja domaće znanosti o književnosti i filozofije književnosti te je zaslužan za reformu studija komparativne književnosti ak. god. 1972./1973. prema načelu izbornih kolegija. Bio je jedan od omiljenih profesora na Odsjeku te je formativna figura brojnim generacijama komparatista i komparatistica. Izražavamo iskrenu sućut obitelji akademika Solara.
Milivoj Solar rođen je 8. travnja 1936. u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je filozofiju i jugoslavistiku, a doktorirao je 1964. disertacijom o Franu Galoviću. Od 1963. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, docent i izvanredni profesor, a od 1976. redoviti je profesor na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost. Predavao je kao gost i na drugim sveučilištima. Krajem osamdesetih (1987.–1990.) bio je republički ministar prosvjete i kulture.
Objavio je niz kapitalnih studija s područja teorije i povijesti književnosti (Pitanja poetike, Ideja i priča, Književna kritika i filozofija književnosti, Uvod u filozofiju književnosti, Smrt Sancha Panze, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Edipova braća i sinovi, Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkog uma, Retorika postmoderne itd.) te nezaobilazne priručnike Teorija književnosti, Suvremena svjetska književnost, Povijest svjetske književnosti i Rječnik književnog nazivlja.
Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008. godine u Razredu za književnost, član Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga filozofskog društva. Od 2007. u zvanju je profesor emeritus.
Za rasprave iz književne teorije dobio je, između ostalih, Nagradu grada Zagreba 1972. godine, Nagradu Božidar Adžija 1975., Nagradu Vladimir Nazor 1977., Nagradu HAZU 2003., Nagradu grada Koprivnice za životno djelo 2007., Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2009. i Državnu nagradu za znanost za životno djelo 2016. godine.
Posljednji ispraćaj održat će se u krugu obitelji.
Odsjek za komparativnu književnost FFZG-a, prenosi Sanja Miloloža, fotokolaž: S. M.
