Spomendan Antuna Gustava Matoša i rođendan Deklaracije o nazivu i položaju
hrvatskog književnog jezika – 17. ožujka – poklapa se s prvim rođendanom
našega redizajniranoga portala koji ćemo obilježiti tekstom Matice hrvatske.
Također, podsjećamo da je danas i zadnji dan prijave na veliki
školski natječaj Društva profesora hrvatskoga jezika Judita 500.
U obljetničkoj 180. godini svojega postojanja predvođena novim
predsjednikom Mirom Gavranom i njegovim suradnicima Matica
hrvatska organizirala je niz bitnih događanja kojim se promiče kvaliteta
odnosa prema hrvatskomu jeziku u Tjednu hrvatskoga jezika i Mjesecu
hrvatskoga jezika. Jedan od njih svakako je bila i tribina na kojoj su
gostovale i dvije iznimne stručnjakinje hrvatistice:
prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i dr. sc. Nada Babić.
U obljetničkoj 180. godini svojega postojanja predvođena novim predsjednikom Mirom Gavranom i njegovim suradnicima Matica hrvatska organizirala niz bitnih događanja kojim se promiče kvaliteta odnosa prema hrvatskomu jeziku u Tjednu hrvatskoga jezika i Mjesecu hrvatskoga jezika. Jedan od njih svakako je bila i tribina na kojoj su gostovale i dvije iznimne stručnjakinje: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i dr. sc. Nada Babić. Zbog spriječenosti urednice da osobno sudjeluje na tribini, prenosimo s Matičine FB stranice sljedeću objavu.
U iščekivanju večerašnjih dvaju programa – predavanja i tribine kojima ćemo zaključiti Mjesec hrvatskoga jezika u Matici hrvatskoj, osvrćemo se na iznimno zanimljivo predavanje koje su prošli tjedan u organizaciji Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske održale prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i dr. sc. Nada Babić.
Govorile su o značenjskim odnosima među hrvatskim riječima i njihovu položaju u hrvatskomu jeziku, posebno u kontekstu jezičnih promjena, posebno onih koje samim svojim ulaskom ili čestotom djeluju na značenje ostalih riječi, ali i na hrvatsku kulturu. To uključuje riječi koje zbog značenjskih sličnosti pripadaju jednakoznačnicama ili sinonimima, poput ‘dotaknuti’ i ‘dodirnuti’, ali i sličnoznačnicama ili paronimima, npr. ‘voljen’ i ‘voljiv’, ili pak višeznačnicama poput ljubiti ‘voljeti’ i ljubiti ‘cjelivati’. Na primjerima su pokazale neke uzorke i posljedice rječničkih promjena, poput rječničkoga tumačenja preuzetice ‘entuzijazam’ kao moguće negativne riječi; značenja riječi ‘gusar’ zbog preuzetice ‘pirat’ nakon filma ‘Pirati s Kariba’; uspješnoga očuvanja riječi ‘postelja’ hrvatskim biblijskim prijevodom.
Posebno su se usmjerile na češće riječi poput ‘hrabar’ vs. ‘smion’, ‘odvažan’, ‘junačan’, ‘srčan’, ‘neustrašiv’; pomodne riječi poput ‘kompetencija’ vs. ‘stručnost’, ‘umijeće’, ‘sposobnost’, ‘vještina’, ‘osposobljenost’; ‘ovlast’, ‘vlasnost’, ‘nadležnost’, ‘pozvanost’; pokrovne riječi poput ‘stvar’ ili ‘problem’; prodorne riječi poput ‘važno’ vs. ‘bitno’, ‘ključno’, ‘nužno’, ‘potrebno’; prepreuzete riječi poput ‘fenomen’ kao pojava, pojam, datost i starije ‘fenomen’ kao čudo, rijetkost, iznimka; stručne riječi poput ‘percepcija’ vs. ‘opažanje’, ‘opažaj’, ‘zor’; ‘doživljavanje’, ‘poimanje’, ‘shvaćanje’.
Ako u redovima profesora hrvatskoga jezika ima onih koji su sudjelovali na toj tribini i žele podijeliti svoje iskustvo s nama, pozivamo ih da to i učine na adresu Uredništva ili na e-adresu sanja.miloloza@skole.hr.
I na kraju, a moglo je i na početku, dijelim inicijativu učiteljice razredne nastave Staše Bakić iz OŠ Ive Andrića u Zagrebu koja pokazuje iznimnu energiju i ljubav za očuvanje vrijednosti našega jezika te već godinama organizira kreativne VEČERI HRVATSKOGA JEZIKA.
Matematičari imaju onaj svoj jedan četvrtak za Večer matematike,
zašto i “hrvati” ne bi imali svoje večeri na nacionalnoj razini? Vrijedi promisliti.
Matematičari imaju onaj svoj jedan četvrtak za Večer matematike, zašto i “hrvati” ne bi imali svoje večeri na nacionalnoj razini? Vrijedi promisliti. A kolegici Bakić svaka čast na srcu, energiji, volji, empatiji i ljubavi prema čovjeku i njegovu jeziku.
Prenosi: Sanja Miloloža, izvor: FB stranica Matice hrvatske i FB učiteljice Staše Bakić iz OŠ Ive Andrića u Zagrebu
