UZ 150. ROĐENDAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

02. 03. 2023. | DPHJ vam predstavlja, Iz dana u dan, Novosti, Obljetnice i sjećanja

 

Intrigantna pojava hrvatske kulture, žena sui generis, ispred svoga vremena,

književnica, iznimna pripovjedačica koja je svojim historijskim romanima

motivirala nastanak hrvatske ženske čitateljske publike (pa su ju muževi

optuživali za zagorene ručkove),  i prva hrvatska novinarka, borkinja

za ženska prava Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. u Negovcu pokraj

Vrbovca. Danas, točno 150 godina kasnije, Društvo profesora hrvatskoga

jezika objavljuje javni poziv svojim članicama i članovima za suradnju na

obljetničkoj  mrežnoj knjizi Kamen, plamen, znamen Marije Jurić Zagorke koja

će biti objavljena 8. travnja 2023. uz spomendan hrvatskoga biskupa

Josipa Jurja Strossmayera, Zagorkina doživotnoga mecene i prijatelja

 

Intrigantna pojava hrvatske kulture, žena sui generis, ispred svoga vremena, književnica i prva hrvatska novinarska, borkinja za ženska prava Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. Danas, 150 godina kasnije, Društvo profesora hrvatskoga jezika objavljuje javni poziv svojim članicama i članovima za suradnju na obljetničkoj mrežnoj knjizi Kamen, plamen, znamen Marije Jurić Zagorke.

 

JAVNI POZIV  DRUŠTVA PROFESORA HRVATSKOGA JEZIKA

 

predmet: sudjelovanje u mrežnome zborniku KAMEN, PLAMEN, ZNAMEN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

 

Svi profesori hrvatskoga jezika, bilo da predaju u osnovnoj školi, srednjoj školi ili na fakultetskoj razini,

bilo da su radno aktivni ili umirovljeni, pozivaju se da do 1. travnja 2023. uredništvu portala DPHJ-a

na e-adresu sanja.miloloza@skole.hr ili sanja.miloloza@dphj.hr pošalju svoje priloge na temu

Žena u suvremenome društvu, i to u kategorijama 1. esej, 2. novinski članak, 3. kratka priča.

 

 

Svoj prilog u obliku eseja, novinskoga članka ili kratke priče u vezi s ulogom žene u suvremenom društvu možete poslati na e-adresu sanja.miloloza@dphj.hr ili sanja.miloloza@skole.hr do 1. travnja.

Odabrane radove sabrat ćemo u zborničku knjigu koja će biti objavljena 8. travnja na spomendan Josipa Jurja Strossmayera, Zagorkina doživotnoga mecene.

Svi članovi koji pošalju svoje priloge dobit će zahvalnicu Društva profesora hrvatskoga jezika. Rukopisi se ne honoriraju i ne vraćaju.

U nastavku vam donosimo anketni dio budućega zbornika pod naslovom TRI REČENICE O ZAGORKI. Riječ je o izvornim, nelektoriranim rezultatima ankete (Zagorka i Matoš, anketica) u kojoj su dobrovoljno i anonimno sudjelovali profesori hrvatskoga jezika. Anketa je objavljena na društvenoj mreži, i to u FB grupi DPHJ-a i Hrvatski jezik u osnovnoj školi. Anketu je do 2. 3. 2023. godine ispunilo 99 osoba, a 65 ih je odgovorilo na neobvezan upit: Tri rečenice o Zagorki i Matošu. Ovdje su izdvojene rečenice koje se odnose na Zagorku.


Marija Juric Zagorka bila je zena ispred svog vremena. Pisala je djela o “zabranjenim” temama. Zenski likovi njenih djela kompleksne su nositeljice svega sto zenski rod stoljecima nosi na svojim leđima.

Zagorka je rođena u Negovcu kod Vrbovca. Rano se udala, no ne iz ljubavi. Smatra se prvom hrvatskom profesionalnom novinarkom. Nažalost, često se skrivala pod raznim muškim pseudonimima.

Zagorka je prva hrvatska i svjetska novinarka. Feministica. Ispred svog vremena. Matoš je vrlo nježna duša.

Zagorka je bila novinarka i književnica. Uređivala je prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama. Književnu je afirmaciju stekla svojim povijesnim romanima.

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Zagorka je hrvatska književnica na čijim su romanima stasali naraštaji čitateljica. Napeti romani povijesne tematike s vješto utkanom ljubavnom pričom temelj su hrvatske proze. Zagorka je početak hrvatske lijepe književnosti, kao i bestsellera.

 

Rođendanska proslava u OŠ Marije Jurić Zagorke u Zagrebu
Foto: Melita Horvatek Forjan

 

Pokrenula prvi ženski časopis Hrvatica, napisala prvi zf roman u Hrvata, rođena u Vrbovcu.

Pisala je pod pseudonimom Zagorka živeći u svijetu muške nadmoći, no njezima snaga, kojom je zadužila sve žene, otvorila je put ženama u književnosti i novinarstvu. Zagorkina je rečenica bujna, bogata događanjima i uvlači čitatelja duboko u svijet likova, vremena i prostora koje počinje živjeti. Nevjerojatna je njezina sposobnost za stvaranjem tako velikog opusa punog povijesnog konteksta, legendi, mašte i stvarnosti kojima opčinjava.

Jedna od žena koja nam je ” otvorila vrata raja”.
Zagorka je pisala povijesne romane. Bila je prva hrvatska novinarka. Živjela je teškim životom, nepriznata od suvremenika.

Znam samo da se MJZ bavila tematikom hrvatske povijesti, legendama, plemićkim obiteljima i slično.

Zagorka -živjela iznad Dolca, tamo je i Memorijalni stan,udali je za Mađara,pobjegla..pravi borac za ženska prava,prva novinarka,mnogo pseudonima.

Marija Jurić Zagorka rođena je kraj Vrbovca. Pisala je pod pseudomiom. Pisala novinske članke. Nikad se nije udavala.

Zagorka je prva spisateljica koja je napisala kriminalistički roman (Kneginja iz Petrinjske ulice) Njen autobiografski roman je Kamen na cesti. I zahvaljujući njoj imamo ime Gordana koje do tada nije postojalo.

Zagorka: autorica utopijskog romana Crveni ocean, novinarka, urednica 1. ženskog časopisa.

Marija Jurić Zagorka bavila se novinarstvom i pisanjem. Među njezinim poznatijim djelima je serijal romana Grička vještica. Pisala je tijekom 20. stoljeća.

Uz čitanje Gričke vještice u ljeto prije mog polaska u 8.r. zavoljeh nju i njeno pisanje, ali i istraživanje u knjižnici (prije interneta ?) sve o Mariji Tereziji, sinu Josipu II., Zagrebu u prošlosti…

Zagorka hrvatska književnica. Romani hrvatske kulture.

Zagorka je bila samostalna žena u vrijeme kad žene to nisu smjele biti. Pisala je članke za novine, pod pseudonimom. U njenim romanima glavni ženski likovi su uvijek jake, hrabre, pametne žene.

Rođena u Negovcu kraj Vrbovca. Prva žena novinarka u ovom dijelu Europe. Uređivala i pokrenula prvi ženski časopis.

Zagorka je bila i novinarka. Dva je puta udavana. U Zagrebu je otvoren njezin memorijalni stan.

Njezin rad podržao biskup Strossmayer. Pseudonim joj je, između ostalog, Petrica Kerempuh. Među pionirkama feminizma u Hrvatskoj.

Zagorja je bila prva hrvatska novinarka. Pokrenula je Ženski list. Kći Lotršćaka je prvo njezino djelo koje sam pročitala.

Zagorka je bila prva hrvatska profesionalna novinarka. Pokrenula je prvi hrvatski časopis za žene. Napisala je Gričku vješticu.

Zagorka je pisala ljubavne romane. Napisala je Gricku vjesticu, Kci Lotrscaka i Gordanu. Zivjela je u Zagrebu.

M. J. Zagorka piše anonimno o političkim dogadanjima. Ističe važnost ravnopravnosti spolova, tu je u polemici s Matosem. Pokrovitelj joj je biskup Strossmayer.

 

 

Ukusna torta uz 150. rođendan hrvatske velikanke.
Foto: Melita Horvatek Forjan

 

 

Zagorka je bila i novinarka, ali jako slabo plaćena, budući da je bila žena koja se u ono vrijeme htjela baviti pisanjem.

Zagorka – hrvatska novinarka, književnica… U njezinim romanima utkani su djelići hrvatske povijesti. Umrla je u siromaštvu, usamljena.

A ako bih odabrala onda mi je MJ Zagorka bliža jer su mi od malih nogu bila dostupna njena djela u kućnoj biblioteci.

Zagorkini romani su fantazija, mogla bih ih citati danima, satima, tjednima…

Zagorka je bila ispred svoga vremena.Napisala je mnogo romana,ljubavne i povijesne tematike.Bila je i novinarka.Zalagala se za veća prava žena,a pisala je i pod pseudonimom.

Zagorka – novinarka, žena ispred svog vremena, svojim romanima pogađala je duh vremena i osjećaje naroda.

Zagorka je kako kaže P. Pavličić najčitaniji hrvatski autor iako kritika često ne priznaje književnu vrijednost njenih djela. Imala je teško djetinjstvo i mladost te je pobjegla od muža za kojeg su je prisilno udali. Pisala je za Obzor skrivena u malenom spremištu te je utemeljila prve hrvatske časopise za žene.

Zagorka je rođena u Negovcu kraj Vrbovca. Objavljivala je romane pod muškim pseudonimom. Kamen na cesti je njezina romansirana autobiografija.

Obožavam Zagorkina djela. Znam da je bila prva hrvatska novinarka, ali ono što mi se sviđa u njezinim djelima jest tematika – povijesne činjenice na kojima temelji priču. Čitam njena djela s vremena na vrijeme opet ispočetka i uvijek ispočetka uživam u likovima Divljana i viteza Sokola, Tajane, Dorje, ali i Tome Crnog, Varnice…

Zagorka je bila prva žena novinarka u Hrvatskoj i šire. Pisala je romane s elementima krimića i fantastike. Najpoznatije joj je djelo Grička vještica.

Prva žena novinarka, pratila rad Sabora, uređivala prvi hrv. časopis za žene.

Zagorka je prva hrvatska novinarka. Borila se za jednakost svih ljudi. Zbog udaje za Mađara jako dobro je znala mađarski i zbog toga je bila službeni prevoditelj sabora koji se održavao u Budimu pred sam početak 1. svjetskog rata.

Zagorka je bila prva prifesionalna hrvatska novinarka. Zalagala se za prava žena. U novinama objavljuje pod raznim muškim pseudonimima. Kao književnica stekla je slavu romanom Grička vještica.

 

 

 

 

Imala je tako teško djetinjstvo. Bila je svoja. Hrabra i uporna.

M.J.Zagorka bila je književnica i novinarka. Potjecala je iz bogate obitelji te su je kao mladu prisilno udali u Mađarsku. Napisala je Gordanu i Gričku vješticu (ima kod kuće).

Zagorka kraljica pripovijedanja i povijesnih romana.

Zagorka – žena ispred svoga vremena.

Prva hrvatska novinarka.

Zagorka – prva profesionalna novinarka -pseudonim Jurica Zagorski i Petrica Kerempuh – krimići.

Ona je bila novinarka, politički aktivna, izvještavala iz Budimpešte i Beča, bila je protiv germanizacije i mađarizacije. Pisala je romane koji su bili popularni među publikom, ali kritizirani kao šund od nekih njenih kolega. Borila se pokazati da njen, posebice novinarski, rad vrijedi. Meni osobno simbol feminizma i borbe žene u muškom svijetu tada.


Zagorka je dala veliki doprinos borbi za prava žena, a ne samo kao novinarka i književnica. Bila je prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj, a za života nije dobivala pozitivne književne kritike, unatoč tome što je napisala nekoliko desetaka romana. Njezin stan na Dolcu danas je muzejski prostor i svjedok vremena u kojem je živjela i stvarala.

Zagorka je imala nesretno djetinjstvo. Pokrenula je prvi časopis za žene. Bila je manje plaćena od kolega novinara. Utrla je put ženama u novinarstvu i književnosti.

Marija Jurić Zagorka bila je hrabra i odvažna žena. Borila se za ravnopravnost žena. Pokrenula je tjednike Zabavnik i Ženski list. Napisala je autobiografsku prozu Kamen na cesti, 20-ak romana i kazališnih djela. Bila je najčitanija književnica svoga vremena, odlična novinarka veliki domoljub i istaknuti borac za ženska prava.

Zagorka je prva profesionalna novinarka. Pokrenula je Ženski list i Hrvaticu. Prije toga pobjegla od muža, odlučila samostalno živjeti i zarađivati, pisala pod pseudonimom, omalovažavana na svakom koraku, a na kraju – njena “šund” literatura je danas lektira.

M. J. Zagorka prva je hrvatska novinarka. Imala je težak život te se zalagala za ženska prava. Vodila je polemike s Matošem oko ravnopravnosti spolova.

Zagorka je naša poznata novinarka i spisateljica. Opisuje povijesne događaje s primjesom umjetničke slobode. Zanimljivo je što se upustila u znanstvenu fantastiku. S obzirom da je bila žena, imala je dodatnih problema i u svoje vrijeme nije bila posebno cijenjena.

Bila je prva feministkinja u našim krajevima. Izdala je prvi ženski časopis. Nosila je hlača kada to nije bilo moderno.

Prva hrvatska novinarka. Zagorka joj je umjetničko prezime.

Zagorka je rođena u Vrbovcu, a Matoš u Tovarniku. Rođeni su iste godine, ali je Zagorka živjela duže. O datumu njezina rođenja dugo se nagađalo. Zagorkino krsno ime je Mariana. Piše pod pseudonimom.

Zagorka je živjela iznad Dolca. Napoznatije djelo je Grička vještica.Pokopana na Mirogojskim arkadama.

Poslije Sienkiewisza otkrih Zagorku, majstorica hrvatske povijesne proze.

Marija Jurić Zagorka bila je novinarka i književnica. Novinarstvom se počela baviti na nagovor biskupa Strossmayera. Jedna je od najčitanijih hrvatskih spisateljica.


Za kraj, dvije poveznice: prva je Knjazova emisija Hrvatski velikani emitirana prije četiri godine koja je dostupna na yt poveznici ovdje

Druga je s portala EXPLORE CROATIA. Nažalost, ne možemo imenovati autora teksta jer nije naveden, ali vrijedan je podsjetnik kojemu možete pristupiti ovdje.

Također vas podsjećamo na manifestaciju koja traje od 1. do 5. ožujka u Zagrebu u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, a o obljetnici izvještava i Hrvatski radio i TV kalendar. 



Sanja Miloloža, fotografije Melita Horvatek Forjan, fotokolaž SM

Vladimir Nazor, O JEZIKU

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il’ on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.