S velikom tugom, ali i neizmjernom zahvalnošću zbog svega što nam je ostavila
u književno i kulturno nasljeđe, opraštamo se od naše književnice, teoretičarke
književnosti, esejistice i prevoditeljice. Pavao Pavličić ističe: Mislim da će se tek
pokazati u kojoj je mjeri i sama pojava Dubravke Ugrešić bila za našu sredinu važna.
S velikom tugom, ali i neizmjernom zahvalnošću zbog svega što nam je ostavila u književno i kulturno nasljeđe, opraštamo se od naše književnice, teoretičarke književnosti, esejistice i prevoditeljice, one koja je uspješno i ponosno skinula “brnjicu za vještice”, Dubravke Ugrešić, stoji u priopćenju Knjižnica grada Zagreba.
Diplomirala je komparativnu književnost i rusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je radila gotovo dvadeset godina. Od devedesetih je godina prošlog stoljeća živjela u Amsterdamu.
✍️ Pisala je kratke priče, djela iz dječje književnosti, nagrađivana teorijska djela (“Nova ruska proza” i “Pojmovnik ruske avangarde”), djela koja su ekranizirana poput “Štefice Cvek u raljama života”, romane koji su na nepretenciozan, a izvrstan način spajali ono što nazivamo trivijalnom i visokom književnošću. Njezina su djela obilovala feminističkim elementima, ali i prikazom vlastita identiteta trajno obilježenim izgnanstvom. Prevođena su na brojne svjetske jezike te nagrađivana.
U esejima je progovarala o političkom i osobnom te tematizirala i problematizirala popularnu kulturu. Često je propitkivala i prirodu pisanja i književnost.
Djela Dubravke Ugrešić možete posuditi i u knjižnicama u mreži KGZ-a, a njihovu dostupnost provjerite u online katalogu ovdje.
“Ja sam Dubravku Ugrešić prvo čitao, a tek onda upoznao. Ona je, naime, počela prozom za djecu, a meni je bilo zanimljivo da netko od moje književne generacije pokriva i to područje. Poslije sam je upoznao kad je počela raditi u Zavodu za književnost Filozofskog Fakulteta. Zavod je u to vrijeme bio važna institucija, onamo su navraćali poslom profesori Flaker, Žmegač, Beker, Pranjić i drugi stupovi naše književne znanosti. Dubravka je bila jedna od tajnica toga zavoda i ondje je, u dobroj mjeri zahvaljujući upravo njoj, tekao zanimljiv društveni život. Sjećam se mnogih lijepih trenutaka kad sam vodio razgovore, bilo s njom, bilo u većem društvu. Za mene je i dalje najdraža njezina knjiga Štefica Cvek u raljama života jer je značila neku vrstu prekretnice u našoj prozi osamdesetih godina, a pisana je i pametno i zabavno. Mislim da će se tek pokazati u kojoj je mjeri i sama pojava Dubravke Ugrešić bila za našu sredinu važna. Ona je ostavila dubok trag u našem književnom životu, a i u osobnom životu svih nas koji smo je poznavali”, rekao je pisac Pavao Pavličić.(JL).
Prenosi: Sanja Miloloža, foto: KGZ
