Prikaz sadržaja kataloške knjige, vrijednog kroatističkog prinosa koji su
uredile sveučilišne profesorice Ana Ćavar i Lahorka Plejić Poje, uz zanimljivu
izložbu održanu u Klovićevim dvorima, koja prati povijesne silnice i pristupe
tijekom razvoja najvažnijega školskog predmeta; svakom bi profesoru hrvatskoga
jezika trebalo biti omogućeno služiti se tim djelom referentne stručne literature.
Knjiga Predmet: Hrvatski. Opsežno izdanje koje Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i njegov Odsjek za kroatistiku prodaje za 170 kn. Samo na prvi pogled stvar u nama izaziva strahopoštovanje: 251 stranica, velikoga formata, u boji, fin, sjajni papir, promišljen dizajn. Primijetit ćete da se to u autorici ovoga teksta javlja glas nekoga tko se već dulje bavi izdavaštvom i zna koliko je takvo jedno izdanje skupo. Što nam govori impresum („osobna“ iskaznica svake knjige)? Koji to ljudi stoji iza ove knjige?
IMPRESUM
Svako opsežnije izdanje kataloškoga tipa trebalo bi imati bogat impresum. Ovdje je to slučaj: u dvama stupcima mnogo funkcija i mnogo imena.
Lijevi stupac impresuma namijenjen je informiranju o nositeljima aktivnosti uoči i poslije same izložbe. Urednice: Ana Ćavar i Lahorka Plejić Poje. Kataloški opisi: Ana Ćavar, Lahorka Plejić Poje, Štefka Batinić, Sonja Gaćina-Škalamera, Kristina Gverić, Branka Manin, Sonja Nekić, Elizabeta Serdar. Recenzenti: Ante Bežen, Marijana Češi, Mira Menac-Mihalić, Davor Nikolić. Lektura: Ivan Marković. Korektura: Josipa Tomašić. Dizajn: Šešnić@Turković, Barbara Bijeliš. Skeniranje i fotografiranje građe: Fredy Fijačko, Sanja Nekić, Željko Pecotić. U lijevome stupcu impresuma nalazi se još informacija o tiskari i nakladi: 400 primjeraka.
Desni stupac impresuma namijenjen je samoj izložbi Predmet: Hrvatski. Galerija Klovićevi dvori 9. studenoga 2021. – 16. siječnja 2022. Organizacija izložbe: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizacijski odbor: Suzana Coha, Ana Ćavar, Stjepan Damjanović, Ivan Marković, Vlado Pandžić, Bernardina Petrović, Lahorka Plejić-Poje, Evelina Rudan i Josipa Tomašić. Suorganizatori: Hrvatsko filološko društvo, Hrvatski školski muzej, Galerija Klovićevi dvori. Partner: CARNet. Autorice izložbe: Ana Ćavar, Lahorka Plejić-Poje. Kustosice: Marta Kiš, Karla Pudar. Galerija Klovićevi dvori, voditeljica programa: Petra Vugrinec. Kustosica: Danijela Markotić. Pedagoški program: Ljiljana Velkovski. Dizajn: Šešnić@Turković. U desnome stupcu impresuma stoji još i zahvala te informacija o donatorima: „Zahvaljujemo ravnatelju Osnovne škole Sunja Iliji Potkonjaku na posudbi stare pučke učionice.“ i „Katalog i izložbu financirali su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za kroatistiku, sponzori i donatori AIC, Hrvatska pošta, Hrvatska elektroprivreda, CIAK Grupa, Croatia osiguranje, BC Institut, Ingemark i Agens.
UVODNA RIJEČ IZ PERA/TIPKOVNICE ANE ĆAVAR I LAHORKE PLEJIĆ POJE
Sam je popis ljudi i organizacija koji su doprinijeli knjizi priča za sebe kojoj možemo naslućivati pregnuća, trud, zanos i energiju – pa i na promidžbenoj razini – unesene u ostvarivanje projekta. A o samoj temi izložbe? Najbolje je da se poslužimo Uvodnom riječju koju potpisuju urednice ovog raskošnog kataloga, a koju prenosimo u cijelosti:
Materinski hrvatski u našem školskom sustavu zauzima posebno mjesto ne samo zbog uloge posrednika između svakog njegova govornika ponaosob i društvene zajednice u kojoj odrasta nego i zbog toga što je on ujedno i osnova za učenje svih drugih predmeta. Osim svojevrsne propusnice u ostale nastavne predmete u materinskim je jezicima svugdje u svijetu uz obrazovnu barem jednako istaknuta i odgojna ili, kako se u starijim čitankama navodilo, moralna, estetska, domoljubna funkcija. Ne čudi stoga što je satnica materinskih jezika oduvijek bila među većima u nastavnim planovima. U hrvatskom je kontekstu situacija specifična zbog složenih povijesnih i političkih okolnosti u kojima se oblikovao standardni jezik, a onda i nastavni predmet. Pritom su i jezik i književnost imali nosivu ulogu u oblikovanju modernog nacionalnog identiteta, pa se nastavni predmet uvelike oblikovao prema toj zadaći.
Danas kada hrvatski jezik i književnost više nemaju tu ulogu, u vremenu velikih i dalekosežnih promjena u školstvu – dovoljno je na globalnoj razini spomenuti digitalizaciju, a na lokalnoj uvođenje kurikularne reforme – pitanje uloge i smisla nastve hrvatskoga i predmeta Hrvatski jezik dobiva nove dimenzije. Izmjene školskih sustava uvijek potiču na rekapitulacije i promišljanja iskustava iz prošlosti. Ideja za izložbu o nastavnom predmetu Hrvatski jezik javila se upravo u tome procijepu između krupnih promjena koje velikom brzinom ulaze u sustav s jedne strane i našega slaboga uvida u dosadašnje stanje s druge. Naime, povijest hrvatskoga kao nastavnoga predmeta slabo je istražena, a područje koje treba obuhvatiti veliko i složeno. Ono uključuje različite vanjske okvire koji uređuju pedagoški sustav i školstvo u cijelosti. Hrvatski je pritom jedini ili jedan od nekoliko predmeta što obuhvaća djecu i mlade u velikom dobnom rasponu, od 7. do 19. godine života, odnosno uključuje 12 godina školovanja tijekom kojih se učenici i njihove potrebe i mogućnosti uvelike mijenjaju.
Za razliku od drugih predmeta, već je spomenuto na početku, nastava materinskoga jezika izrazitije obuhvaća zadaće koje nisu samo obrazovne. Nadalje, ona je složena i zbog toga što obuhvaća dva područja: jezik i književnost, u proteklih pola stoljeća i film, radio, kazalište, strip, a danas dobrim dijelom i medijsku pismenost. Pritom svako od spomenutih područja podrazumijeva drukčije koncepte i metode poučavanja. Konačno, nastava je živo tkivo podložno najrazličitijim silnicama koje rijetko ostaju zabilježene i koje se najčešće mogu tek donekle rekonstruirati.
Izložba i katalog stoga žele biti poticaj za sustavnije istraživanje povijesti i različitih aspekata nastave materinskog hrvatskog i njegove uloge u opismenjavanju i složenim odgojnim zadaćama tijekom nešto više od posljednjih dvaju stoljeća – od uspostave javnog državnog školstva u Habsburškoj Monarhiji i osobito od uvođenja hrvatskoga jezika kao obveznog predmeta i nastavnoga jezika u pučkim i građanskim školama, gimnazijama i strukovnim školama, odnosno od početaka njegova institucionalnog poučavanja do objave Nacionalnog okvirnog kurikuluma.
Prilozima u katalogu obuhvaćene su osnovna i srednja škola, dakle cijela obrazovna okomica u kojoj je predmet dio obveznog plana. U uvodnom dijelu naznačen je povijesni i društveni kontekst važan za razumijevanje šire uloge hrvatskoga jezika, kao i za sam nastavni predmet. Središnji je dio kataloga sastavljen prema kronološko-tematskom načelu. Iako bi reforme školstva možda bile primjereniji međaš, uvjetovanost škole i predmeta državnim okvirima poslužile su kao prepoznatljivije točke. Tako prvo razdoblje ponajviše čine građa iz vremena Austro-Ugarske Monarhije, drugo iz Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije i NDH, treće iz doba FNR/SFR Jugoslavije, a četvrto od osamostaljenja Hrvatske do najnovije reforme. Unutar kronološkog okvira podjela je provedena prema dvama predmetnim područjima, jezičnoj i književnoj pouci, s kojima se prepleću pitanja metoda i načina poučavanja. Prilozi su u katalogu autorski i ujednačavani su samo na razini nekih pravopisnih načela. Citate uz priloge birale su urednice.
S obzirom na opseg i složenost teme, mnogo je toga moralo biti izostavljeno. Katalog ipak vidimo kao korak u usustavljivanju goleme građe i kao pokušaj da se predmetu priđe sintetski. Istraživanja i propitivanja vanjske i unutarnje povijesti predmeta, povijesti njegovih sadržaja i metoda, svakako bi trebala biti korisna i za buduća promišljanja Hrvatskoga jezika. Uz nakanu da pokaže nešto od onoga što sadrži katalog i da bude edukativna, izložba ima i komemorativnu funkciju jer upućuje i podsjeća na to kako je škola izgledala nekada.
Okolnosti u kojima je nastajao katalog bile su teške i obeshrabrujuće. Nakon što je dogovorena izložba u Hrvatskom školskom muzeju, započela je pandemija, koja je otežala pristup građi, a onda su potresi, prvo zagrebački pa petrinjski, zgradu Muzeja učinili neupotrebljivom. Zahvaljujući susretljivosti Galerije Klovićevi dvori, koja udomljuje izložbu, i katalog i izložba ipak su tu. Na zabavu i na korist, nadamo se.
Urednice
SADRŽAJ KATALOGA 41 RAD U PET CJELINA KAO POTICAJ ZA POJEDINAČNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
Katalog obuhvaća četrdeset i jedan istraživački prilog uglednih znanstvenika i stručnjaka, bogato je opremljen skeniranim naslovnicama, stranicama knjiga, plakatima. Podijeljen je u pet cjelina, i to, kako su autorice izložbe navele, prema kronološko-tematskomu načelu. Evo tko su autori i o čemu su pisali.
1. PREMA HRVATSKOM U ŠKOLI
Vlasta Švoger i Dinko Župan, Modernizacija osnovnog i srednjeg školstva u dugom 19. stoljeću i uloga hrvatskog jezika
Suzana Coha, Prosvjetom k slobodi: Školstvo i nastava hrvatskoga u oblikovanju modernoga hrvatskoga nacionalnog identiteta
Štefka Batinić, Hrvatski u nastavnim planovima i programima
Vlado Pandžić, Kratki povijesni pregled izobrazbe nastavnika hrvatskoga jezika
Anđela Frančić, Gramatike i rječnici do Mažuranićeva zakona 1874.
Ivan Marković, Kroatistički prinosi Ivana Filipovića
Davor Dukić, Ilirska čitanka
2. OD MAŽURANIĆEVA ZAKONA 1874. DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Ana Ćavar, Počeci hrvatskog u školi
Jadranka Nemeth-Jajić, Početnice u 19. stoljeću
Josipa Tomašić, O pučkoškolskim čitankama do 1918.
Lahorka Plejić-Poje, O gimnazijskim čitankama do 1918.
Evelina Rudan, Usmena književnost u nastavi
Anđela Frančić, Gramatike, pravopisi i nastava hrvatskoga jezika od 1874. do 1918.
Stjepan Damjanović, Staroslavenski iskon
Krešimir Bagić, Dva udžbenika stilistike
Josip Lasić, Hrvatski u školama srednje Dalmacije
3. OD ZAVRŠETKA PRVOG DO KRAJA DRUGOG SVJETSKOG RATA
Jadranka Nemeth-Jajić, Početnice u 20. stoljeću
Bernardina Petrović, Pravopisi i gramatike u školskoj uporabi od 1918. do 1945.
Dubravka Zima, Pučkoškolske čitanke od 1918. do 1945.
Dubravka Zima, Čitanke za gimnazije, srednje i druge više škole od 1918. do 1945.
Marko Ljubešić, Četiri istarske jezične borbe 20. stoljeća. Hrvatski jezik u istarskim školama
Ana Ćavar, Prema metodici nastave hrvatskoga jezika i književnosti
4. HRVATSKI DO OSAMOSTALJENJA 1991.
Vesna Bjedov, Institucionalizacija metodike
Krešimir Mićanović, Nastavni jezik i ime predmeta u školama
Igor Marko Gligorić i Iva Nazalević, Naziv jezika u školskim knjigama i dokumentima
Ivo Pranjković, Poučavanje Hrvatskoga jezika do strukturalizma i nakon njega
Dinka Pasini, Gramatika i pravopis od Drugog svjetskog do Domovinskog rata
Jadranka Nemeth-Jajić, Udžbenici hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi od 1945. do 1991.
Karol Visinko, Književna riječ, učenje o književnosti i jezično-izražajne aktivnosti u osnovnoškolskim čitankama 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća
Berislav Majhut, O lektiri
Zvonimir Glavaš. Srednjoškolske čitanke od 1945. do 1990.
5. PREMA KURIKULSKOM SUSTAVU
Ana Ćavar, Koncepcijski i sadržajni (dis)kontinuiteti u Hrvatskom jeziku
Zrinka Jelaska, Jezikoslovno i jezično znanje u predmetu Hrvatski jezik
Marko Alerić, Pregled važnijih školskih gramatika i pravopisa do 2006.
Katarina Aladrović Slovaček, Hrvatski jezik u prvim četirima razredima osnovne škole nakon 1991.
Tamara Gazdić-Alerić, Udžbenici Hrvatskoga jezika za predmetnu nastavu od 1991. do 2011.
Karol Visinko, Razvojni put jezičnoga izražavanja u nastavnim planovima i programima za Hrvatski jezik uosnovnoj školi u drugoj polovici 20. i na početku 21. stoljeća
Bernardina Petrović, Srednjoškolski udžbenici hrvatskoga jezika na razmeđi tisućljeća (1991– 2011)
Mila Pandžić, Nastava književnosti u višim razredima osnovne škole od 1991. do HNOS-a
Emica Calogjera Rogić, Književnost u gimnazijskom programu od 1991. do 2011.
Tomislav Šakić, Trajna veza filma i učenja
Iako autorica ovih redaka nije sigurna u točan broj profesora i drugih poučavatelja hrvatskoga jezika u školama, u jedno jest sigurna: knjiga kao što je Predmet: Hrvatski, što ju možemo usporediti, da parafraziramo akademika Stjepana Damjanovića, impozantnom građevinom na kojoj je gdjegdje krivo postavljen prozor – nedvojbeno jest otisnuta u premaloj nakladi za sve kojima bi bila na korist. Sada je na nama da domislimo legitiman način kako sadržaj te vrijedne knjige učiniti dostupnijim profesorima hrvatskoga jezika, barem u sklopu našega Društva. Dok to ne učinimo, ostaju nam uspomene s izložbe u Klovićevim dvorima koju je većina vas, uvjerena sam, posjetila. A kako je izložbu doživjela profesorica Danijela Zagorec, koja je jedan vikend sa svojom prijateljicom sustručnjakinjom Martinom Valec-Rebić, prof., posjetila Klovićeve dvore, o tome uskoro slijedi članak na našem portalu.
Sanja Miloloža, fotografije stranica kataloga SM
