Paleoslavist Mateo Žagar postao redoviti član HAZU-a

15. 07. 2022. | Iz dana u dan, Iz drugih medija, Novosti

Prof. dr. sc. Mateo Žagar s Odsjeka za kroatistiku Katedre za staroslavenski jezik

i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 19. svibnja 2022.

primljen je i u redovito članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti –

V. razred za filološke znanosti. Od 2014. bio je Akademijin član suradnik. 

 

Prof. dr. sc. Mateo Žagar s Odsjeka za kroatistiku Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 19. svibnja primljen je i u redovito članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – V. razred za filološke znanosti. Čestitamo!

Mateo Žagar rođen 14. veljače 1965. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u Zagrebu. Diplomirao 1990. g. studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, iste godine upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na istom fakultetu. Od siječnja 1991. godine zaposlen kao znanstveni novak na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Redoviti je profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo.

Mateo Žagar jedan je od vodećih stručnjaka za glagoljsku paleografiju i povijest hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Objavio je 4 samostalne knjige i 4 knjige u suautorstvu, uredio 12 važnih knjiga i izdanja, transliterirao 7 izdanja te objavio gotovo 60 izvornih znanstvenih radova i 20-ak preglednih znanstvenih tekstova.

Samostalne su mu znanstvene knjige: 1. Kako je tkan tekst Bašćanske ploče (Zagreb, 1997.), u kojoj modernim metodama tekstne lingvistike pokušava odgovoriti je li na Bašćansku ploču uklesan jedan tekst ili više njih te kako je tekst strukturiran i time zapravo odgovara na pitanje koja je osnovna komunikacijska funkcija Bašćanske ploče; 2. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova (Zagreb, 2007.) knjiga je koja unosi u našu sredinu nove znanstvene i stručne spoznaje o pisanju, posebice onom srednjovjekovnom. Ona u najboljem smislu riječi europeizira taj odsječak naše filologije nudeći niz vrijednih kulturoloških spoznaja. Za tu je knjigu dobio Nagradu HAZU za područje filoloških znanosti 2008. godine (za 2007. godinu); 3. Uvod u glagoljsku paleografiju 1 (Zagreb, 2013.) – tu knjigu obilježuje pregled suvremenih teorija i rasprava (od odnosa prema pismu općenito do pregleda mogućih odgovora na pitanje o ustanovljavanju i razvoju glagoljskoga pisma, njegova odnosa prema drugim misionarskim pismima, ćirilici itd.), ali i jasno opredjeljenje za razlikovanje pouzdanog i vjerojatnog od onog nepouzdanog i nemogućeg. Autor je uspio postići i cjelovitost obrade i jasno razlikovanje po jezičnim i „nejezičnim“ razinama te pritom stvoriti dobru pretpostavku za istovrsnu obradu hrvatske glagoljice srednjega vijeka. Za tu knjigu dobio je državnu Godišnju nagradu za znanost; 4. Introduction to Glagolitic Palaeography (Heidelberg, 2021) – riječ je o prvom engleskom izdanju jednoga paleografskoga glagoljskog priručnika uopće, o prerađenom i za trećinu dopunjenom izdanju koje je prethodno izišlo na hrvatskome (Uvod u glagoljsku paleografiju 1). Taj priručnik počiva na intenzivnim autorskim istraživanjima razvoja glagoljskoga pisanja od 9. st. pa do hrvatskoga srednjovjekovlja.

Profesor Mateo Žagar svoj znanstveni i stručni rad temelji na vrlo dobrom poznavanju novih jezikoslovnih teorija, posebice onih koje istražuju narav pisanoga jezika i poznavanju hrvatskoglagoljskoga tekstovnoga korpusa. Svojim je radovima unio bitne novosti u istraživanje toga korpusa i ostvario priloge koji pomažu potpunijem razumijevanju hrvatske jezične povijesti, posebice povijesti pisanja na našim prostorima. Najbolji je hrvatski paleograf koji u inozemnim edicijama i na znanstvenim skupovima na najbolji način predstavlja hrvatsku filologiju i širi spoznaje o glagoljičnom odsječku hrvatske pismenosti i kulture.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2014. godine, a 2022. postaje redoviti član.

Mnogi kolege kroatisti složit će se sa mnom da su “Staroslaveni” najsimpatičnija kroatistička katedra na FF-u Sveučilišta u Zagrebu s vrhunskim stručnjacima i kvalitetnim ljudima. Riječ je, dakako, o Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo čija je predstojnica izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović.

Životopisu novog akademika Matea Žagara možete pristupiti na izvornoj stranici ovdje. 

 

Prenosi: Sanja Miloloža, fotokolaž SM

Vladimir Nazor, O JEZIKU

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il’ on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.