O JEZIKU, RODE, DA TI POJEM… Uz Međunarodni dan materinskoga jezika

21. 02. 2023. | Iz dana u dan, Iz drugih medija, Novosti, O jeziku mojem

 

JEZIČNI RETROVIZOR Prije devetnaest godina Dalibor je Brozović

pisao o Međunarodnome danu materinskoga jezika i njegovoj

važnosti za nacionalne kulture i obrazovanje. Gdje smo danas?

 

Dan 21. veljače slavi se kao Međunarodni dan materinskoga jezika od 2000. godine. Četrnaest godina nakon toga proglašenja Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje inicira proglašenje Mjeseca hrvatskoga jezika koji započinje Međunarodnim danom materinskoga jezika, zatim obilježavanjem Dana glagoljice i rođendana prve hrvatske tiskane knjige koja ove godine slavi 540. rođendan, a zatim se zaokružuje Tjednom hrvatskoga jezika koji završava 17. ožujka.

Prisjetimo se riječi Dalibora Brozovića u ovom jezičnom retrovizoru:

Ovo je peta godina zaredam da smo 21. veljače obilježili Međunarodni dan materinskoga jezika. Na taj način slavimo 6 000 jezika, tvorevina ljudskog genija, koji svaki na sebi svojstven način izražava svoje viđenje svijeta, koherentan sustav vrijednosti i značenja. U stvari, jezici su istinski
odraz kulturne raznolikosti čovječanstva. Skrb za te jezike. od kojih 95 % govori svega 4 % svjetske populacije, trebala bi osigurati da se oni mogu i dalje upotrebljavati uz velike međunarodne komunikacijske jezike. Riječ je o pravom izazovu za otprilike 200 zemalja diljem svijeta.
Važno je, osim svega, ne samo zbog kulturne raznolikosti nego i zbog podrške prava na kvalitetno obrazovanje za sve. da se upotreba materinskoga jezika njeguje u školskim sustavima od ranoga djetinjstva. Najnovija proučavanja jasno pokazuju da predavanje materinskoga jezika zajedno sa službenim nacionalnim jezikom omogućuje djeci da postignu bolji uspjeh u školi te potiče njihov spoznajni razvoj i sposobnost da uče. To je smisao šestog cilja koji smo si zadali u Dakaru na Svjetskom obrazovnom forumu. Smisao toga cilja odnosi se na potrebu da se poboljšaju svi oblici kvalitete obrazovanja tako da svi mogu postići prepoznatljive i mjerljive rezultate.

(Uredništvo. “Međunarodni dan materinskoga jezika.” Jezik 51, br. 5 (2004): 161-162. https://hrcak.srce.hr/205008)


Kakva je jezična slika materinskih jezika devetnaest godina poslije, procijenite sami. Međutim, jedno je sigurno: materinska riječ neprocjenjivo je blago koje moramo očuvati, svima koji se bezglavo prepuštaju pomodarstvu usprkos i svemu globalističkomu unatoč.

Ovdje možete pogledati jedan televizijski prilog iz 2016. godine.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je na svojoj FB stranici podsjetnik u vezi s obilježavanjem današnjega dana i svih koji nam ove godine pristižu u sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika, a ovdje prenosimo dio teksta:

𝗠𝗷𝗲𝘀𝗲𝗰 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗼𝗴𝗮 𝗷𝗲𝘇𝗶𝗸𝗮 𝗼𝗱 𝟮𝟭. 𝘃𝗲𝗹𝗷𝗮𝗰̌𝗲 𝗱𝗼 𝟭𝟳. 𝗼𝘇̌𝘂𝗷𝗸𝗮
Pred nama je Mjesec hrvatskoga jezika, prestižna obrazovna i kulturna manifestacija koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava od 2014. godine. Riječ je o manifestaciji koju uokviruju Međunarodni dan materinskoga jezika (koji je proglasio UNESCO 1999. godine), 21. veljače, i dan objave znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, 17. ožujka.
U Mjesecu hrvatskoga jezika, koji se već niz godina obilježava u Hrvatskoj, ali i svugdje gdje se govori hrvatskim jezikom, posebna se pozornost usmjeruje na jedno od najvažnijih obilježja hrvatskoga nacionalnog identiteta – hrvatski jezik, koji je unatoč brojnim okolnostima koje mu nisu bile sklone zadržao svoju samobitnost i samosvojnost te se othrvao svim pritiscima, obezvređivanjima i zabranama tijekom svoje tisućljetne povijesti.
(…)

Pozivamo sve govornike hrvatskoga jezika da zajedno s nama obilježe Mjesec hrvatskoga jezika te Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, koji je na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje proglasio Hrvatski sabor u spomen na prvu tiskanu hrvatsku knjigu: Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine.

Završimo tekst pjesničkim ulomkom i jednom lijepom mišlju.

O jeziku, rode, da ti pojem,

O jeziku milom tvom i mojem!

O preslatkom glasu onom

U komu te mile majke

Usnivahu slatke bajke …

(Petar Preradović – Rodu o jeziku)

A misao je ona akademika Stjepana Babića:

Ići stazama jezične kulture nije teško. Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti

bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.


Piše i prenosi: Sanja Miloloža, foto: IHJJ, fotokolaž SM

Vladimir Nazor, O JEZIKU

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il’ on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.