JEZIČNI RETROVIZOR Prije devetnaest godina Dalibor je Brozović
pisao o Međunarodnome danu materinskoga jezika i njegovoj
važnosti za nacionalne kulture i obrazovanje. Gdje smo danas?
Dan 21. veljače slavi se kao Međunarodni dan materinskoga jezika od 2000. godine. Četrnaest godina nakon toga proglašenja Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje inicira proglašenje Mjeseca hrvatskoga jezika koji započinje Međunarodnim danom materinskoga jezika, zatim obilježavanjem Dana glagoljice i rođendana prve hrvatske tiskane knjige koja ove godine slavi 540. rođendan, a zatim se zaokružuje Tjednom hrvatskoga jezika koji završava 17. ožujka.
Prisjetimo se riječi Dalibora Brozovića u ovom jezičnom retrovizoru:
Ovo je peta godina zaredam da smo 21. veljače obilježili Međunarodni dan materinskoga jezika. Na taj način slavimo 6 000 jezika, tvorevina ljudskog genija, koji svaki na sebi svojstven način izražava svoje viđenje svijeta, koherentan sustav vrijednosti i značenja. U stvari, jezici su istinski
odraz kulturne raznolikosti čovječanstva. Skrb za te jezike. od kojih 95 % govori svega 4 % svjetske populacije, trebala bi osigurati da se oni mogu i dalje upotrebljavati uz velike međunarodne komunikacijske jezike. Riječ je o pravom izazovu za otprilike 200 zemalja diljem svijeta.
Važno je, osim svega, ne samo zbog kulturne raznolikosti nego i zbog podrške prava na kvalitetno obrazovanje za sve. da se upotreba materinskoga jezika njeguje u školskim sustavima od ranoga djetinjstva. Najnovija proučavanja jasno pokazuju da predavanje materinskoga jezika zajedno sa službenim nacionalnim jezikom omogućuje djeci da postignu bolji uspjeh u školi te potiče njihov spoznajni razvoj i sposobnost da uče. To je smisao šestog cilja koji smo si zadali u Dakaru na Svjetskom obrazovnom forumu. Smisao toga cilja odnosi se na potrebu da se poboljšaju svi oblici kvalitete obrazovanja tako da svi mogu postići prepoznatljive i mjerljive rezultate.
(Uredništvo. “Međunarodni dan materinskoga jezika.” Jezik 51, br. 5 (2004): 161-162. https://hrcak.srce.hr/205008)
Kakva je jezična slika materinskih jezika devetnaest godina poslije, procijenite sami. Međutim, jedno je sigurno: materinska riječ neprocjenjivo je blago koje moramo očuvati, svima koji se bezglavo prepuštaju pomodarstvu usprkos i svemu globalističkomu unatoč.
Ovdje možete pogledati jedan televizijski prilog iz 2016. godine.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je na svojoj FB stranici podsjetnik u vezi s obilježavanjem današnjega dana i svih koji nam ove godine pristižu u sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika, a ovdje prenosimo dio teksta:
Pozivamo sve govornike hrvatskoga jezika da zajedno s nama obilježe Mjesec hrvatskoga jezika te Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, koji je na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje proglasio Hrvatski sabor u spomen na prvu tiskanu hrvatsku knjigu: Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine.
Završimo tekst pjesničkim ulomkom i jednom lijepom mišlju.
O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu slatke bajke …
(Petar Preradović – Rodu o jeziku)
A misao je ona akademika Stjepana Babića:
Ići stazama jezične kulture nije teško. Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti
bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.
Piše i prenosi: Sanja Miloloža, foto: IHJJ, fotokolaž SM