NOVO! PRVA KNJIGA NOVE EDICIJE DPHJ-a KNJIGA MJESECA

21. 08. 2023. | DPHJ vam predstavlja, Iz dana u dan, Nova izdanja, Novosti

Ponosno predstavljamo novo izdanje RIJEČ koja liječi Biserke Draganić,

pročelnice Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske, kao prvu knjigu

novopokrenute biblioteke Društva profesora hrvatskoga jezika Knjiga mjeseca.

Djelo je priređeno na hrvatskoj glagoljici (font Nenada Hančića) i latinici (gajici).

 

 

Intenzivan izdavački tempo preko ljeta (tri knjige u ediciji Obljetnice posvećene Mariji Jurić Zagorki, Antunu Gustavu Matošu i Ivanu Goranu Kovačiću) završavamo novom knjigom i novom bibliotekom. Knjizi je ime RIJEČ koja liječi i autorica joj je kolegica Biserka Draganić, pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske, a biblioteci je ime Knjiga mjeseca.

Što je posebno u vezi s novom edicijom, napose njezinom prvom knjigom? Njezina dvopismenost: glagoljično-latinična. Na hrvatskom standardnom jeziku napisana duhovna poezija pjesnikinje profesorice čitatelju na lijevoj stranici donosi glagoljski tekst, a ne desnoj latinicu (gajicu). Nakana je izdavača bila doprinijeti očuvanju hrvatskoglagoljske baštine zapisima suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika i njegovih suvremenih književnoumjetničkih i esejističkih ostvaraja glagoljičnim pismom. Računalni font određen za zapise knjiga novoga mrežnoga niza DPHJ-a djelo je Nenada Hančića. Ova prva zbirka obogaćena je digitalnom inačicom izgubljena linoreza umjetnice Ive Milolože pod naslovom Pogodak i dva potoka.

 

Kako bismo vam približili djelo, prenesimo riječi recenzentica izv. prof. dr. sc. Tanje Kuštović i dr. sc. Ane Šimić.

Tanja Kuštović, Glagoljski i latinični zapisi ljekovite poezije

Zbirka poetskih tekstova RIJEČ koja liječi donosi šezdeset i šest pjesama pisanih slobodnim stihom i devet tekstova poezije u prozi u kojima autorica iskazuje svoje „ja“ u svjetlu Riječi.

Zbirka je pisana dvama pismima: glagoljicom i latinicom, a jezik je u oba pisma isti – suvremeni hrvatski književni jezik. Glagoljskim pismom Hrvati u prošlosti bilježe tekstove na hrvatsko-staroslavenskom jeziku pa nije neobično da se autorica, vrsna poznavateljica toga pisma (uostalom, i sadašnja pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske) odlučila svoje stihove ispisati ovim pismom. Poznato je da su prve riječi koje je Konstantin na glagoljskom pismu napisao bile citat iz Evanđelja po Ivanu: Iskoni bê slovo, tj. U početku bijaše Riječ. A kako Riječ označava i Logos i Bitak, dakle, početak svega, nije neobično ni to da zbirka u naslovu ima ono temeljno što liječi našu dušu, srce, nutrinu – a to je Riječ. Riječ „iskoni“ ima značenje „početak“ i upravo ta Riječ s početka jest ona koja liječi. Riječ je to koja je još uvijek čista, ničim ukaljana i kao takva ljekovita. A takvi su i stihovi kojima autorica nastoji izliječiti i sebe i sve oni koji ove stihove budu čitali.

 

Glagoljica je dobila novi, suvremeni život, a takav joj je život udahnula i ova knjiga.

Za poželjeti je autorici čitatelje koji će zahvaljujući paralelnim zapisima u zbirci svladati

čitanje glagoljskih slova, a potom se liječiti njezinim riječima čitajući glagoljske zapise

njezine ljekovite poezije, tvrdi izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović s FF-a u Zagrebu.

 

Već je rečeno da su glagoljicom Hrvati pisali u prošlosti. Ova nam zbirka pokazuje da oni tim pismom pišu i u sadašnjosti. Ne pišu samo poeziju: česti su glagoljski natpisi na tetovažama, suvenirima, nalazimo ih kao elemente na modnim dodacima. Svakako, glagoljica je dobila novi, suvremeni život, a takav joj je život udahnula i ova knjiga. Za poželjeti je autorici čitatelje koji će zahvaljujući paralelnim zapisima u zbirci svladati čitanje glagoljskih slova, a potom se liječiti njezinim riječima čitajući glagoljske zapise njezine ljekovite poezije.

 

Pogodak i dva potoka ime je izgubljena linoreza koji je izradila Iva Miloloža, a korespondira sa sadržajem zbirke i dvostrukom smislenošću patnje, kako je znanstvenica dr. sc. Ana Šimić istaknula u recenziji zbirke RIJEČ koja liječi Biserke Draganić.

 

Ana Šimić, Smislenost dvostruke patnje

Prvu knjigu u novopokrenutoj biblioteci Knjiga mjeseca Društva profesora hrvatskoga jezika potpisuje profesorica Biserka Draganić, pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske. Zbirka pjesama RIJEČ koja liječi objavljena je kao posebno dvopismeno izdanje čime su izdavači odali počast više od tisućljeća dugoj hrvatskoglagoljskoj tradiciji. Obuhvaća nešto manje od osamdeset pjesama u prozi i slobodnom stihu. Pruža zaokruženu priču o putu iscjeljenja duše koja pati. Ta je patnja dvostruka: ona je fizičke naravi (bolno tijelo) i psihičke. Potonja se odnosi na neprihvaćanje same sebe i svojih zadanih okolnosti te nezahvalan tretman koji je duša primila od drugih ljudi, tj. svoje okoline.

(…)

Zbirka pjesama RIJEČ koja liječi objavljena je kao posebno dvopismeno izdanje čime su

izdavači odali počast više od tisućljeća dugoj hrvatskoglagoljskoj tradiciji. Obuhvaća nešto

manje od osamdeset pjesama u prozi i slobodnom stihu. Pruža zaokruženu priču o putu

iscjeljenja  duše koja pati. Ta je patnja dvostruka: ona je fizičke naravi (bolno tijelo)

i psihičke, tvrdi dr. sc. Ana Šimić iz Staroslavenskoga instituta.

 

Tema nove lirske zbirke profesorice Biserke Draganić, premda u obradi i izvedbi intimna i subjektivna, u biti je univerzalna. Nema čovjeka na svijetu koji se u nekom dijelu svoga života nije uhvatio u koštac s pitanjem smisla patnje (smisla života uopće jer svaki podrazumijeva neku patnju) koje nužno zadire u pitanje o vlastitom identitetu i mjestu u svijetu. Zbog toga zbirka RIJEČ koja liječi može poslužiti kao dobrodošlo štivo u svladavanju i prevladavanju tih velikih životnih pitanja. Temeljni pak princip njihova konačnoga rješenja tematizira posljednja pjesma u zbirci (Smisleno življenje). Valja primijetiti da je taj princip prihvatljiv i onima koji ne dijele istu vjeroispovijest kao lirski subjekt. Štoviše, riječ je o principu koji će služiti svim ljudima dobre volje u potrebi, a takvih ima u svako vrijeme, pa i u ovo naše.

 

Zbirci možete pristupiti ovdje i na e-polici ovoga portala u rubrici E-knjige. Sljedeću knjigu ove edicije objavljujemo 30. rujna 2023.

Sanja Miloloža, foto: snimka naslovnice SM

Vladimir Nazor, O JEZIKU

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il’ on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.