Podsjetimo se, 15. rujna 1851., prije točno 170 godina, bogoslov Petar Dorčić pronašao je
Bašćansku ploču, dragi kamen hrvatskoga jezika, kako ju je nazvao Stjepan Ivšić. U skladu
s tom obljetnicom donosimo vam primjer dobre prakse iz Osnovne škole Plaški, i to od
glinamola izrađene Bašćanske ploče, proizvod malih ruku učenika 6. a razreda, i usmeno
predstavljanje tih “živućih Bašćanskih ploča” pod vodstvom učiteljice Doroteje Palijan.
S učenicima 6.a razreda Osnovne škole Plaški provela sam stvaralački zadatak vezan uz Bašćansku ploču. Učenike sam upoznala s temom (pismo, mjesto i važnost nastanka, važnost za nas identitet), a zatim je svatko od njih postao mali glagoljaš koji je trebao izraditi Bašćansku ploču pomoću glinamola, prikazati što vjernije napuknuće, ornamentiku te čačkalicom utiskivati glagoljična slova – tekst koji su utiskivali smišljali su sami i morao je biti povezan s temom.
Foto: Doroteja Palijan
Nakon odrađene izrade, za domaću zadaću dobili su zadatak da za sljedeći sat pripreme monolog: u 1. licu, da se predstavljaju kao da su oni Bašćanska ploča te govore o sebi… Pritom stvaramo ozračje muzeja – učenik koji izlazi drži svoju Bašćansku ploču i on je tzv. “živuća Bašćanska ploča”. Ostali učenici dolaze do njega, ja sam kustos koji predstavljam Muzej Bašćanske ploče i zatim “pokrenem” Bašćansku ploču da govori. Nakon što je učenik izrekao sve što je imao, ostali učenici postavljanju mu pitanja (npr. Zašto si pisana glagoljicom? itd). Tako se redom izmjenjuju i svi aktivno sudjeluju. Učenici su bili oduševljeni.
Za 5+, tko želi morao je naučiti dvije rečenice originalnoga teksta s Bašćanske ploče.
7
Doroteja Palijan, OŠ Plaški, tekst i foto
