Junaštvo Mile Gojsalić i njegov odjek u umjetnosti

27. 03. 2021. | DPHJ vam predstavlja, Obljetnice i sjećanja

Predaja kaže da je s 26. na 27. ožujka  1530.  Mila Gojsalić zapalila skladište baruta

osmanskoga tabora. Turski Ahmed-paša okupio je vojsku s namjerom da osvoji Poljica.

Tabor je podigao u Podgracu u Gatima. Mlada poljička djevojka Mila iz roda Gojsalića

silom je dovedena u šator Ahmed-paše. Pred zoru je pri izlasku iz šatora istrgla baklju

te s njom uspjela ući u skladište baruta i zapaliti ga.

Poginula je s Ahmed-pašom i brojnim turskim vojnicima.

 

Na današnji dan 1530. Mila Gojsalić, djevojka iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori, ubila je turskog pašu i zapalila skladište baruta u osmanskom taboru. Turski osvajač Osman-paša okupio je 1530. godine veliku vojsku od oko 10.000 vojnika s namjerom da osvoji Poljica. Milu su doveli u tabor kao ratni plijen.
Predaja kaže da je s 26. na 27. ožujka  1530.  Mila Gojsalić zapalila skladište baruta osmanskog tabora. Turski Ahmed-paša okupio je vojsku s namjerom da osvoji Poljica. Tabor je podigao u Podgracu u Gatima. Mlada poljička djevojka Mila iz roda Gojsalića silom je dovedena u šator Ahmed-paše. Pred zoru je pri izlasku iz šatora istrgla baklju te s njom uspjela ući u skladište baruta i zapaliti ga. Poginula je s Ahmed-pašom i brojnim turskim vojnicima. Taj događaj, pripovijeda se, iznenadio je i prestrašio preostalu tursku vojsku. Tada su Poljičani napali Osmanlije i porazili ih. Njezino junaštvo, koje je omogućilo Poljičanima da obrane svoja ognjišta, nije zaboravljeno.

“Sve Turke ponor proguta Iljinac.

Zborište pusto, nema više vijeća,

Po kneževu se stolu vije mah,

Izmijenila se zla i dobra sreća,

A slavni barjak sad je pepo, prah:

Nu vazda rodu sveta su Poljica

I vazda slavna Mile Gojslavica.”

Povjestice – Mile Gojslavica
August Šenoa
U njezinu rodnom Kostanju, u srcu nekadašnje Poljičke Republike, svake se godine održava ljetna kulturna priredba “Dani Mile Gojsalić”.
Mnogi su bili nadahnuti njezinim likom i djelom pa je tako Mila Gojsalić prisutna u hrvatskoj književnosti, slikarstvu i glazbi. Ivan Meštrović isklesao je njezin ponositi lik, August Šenoa i fra Andrija Kačić Miošić uvrstili su ju u svoje pjesme, a Jakov Gotovac skladao je operu Mila Gojsalića.
Suzana Kačić-Bartulović, tekst i foto

Vladimir Nazor, O JEZIKU

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il’ on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.