Ponosno predstavljamo prvu knjigu novoga mrežnoga niza Društva profesora
hrvatskoga jezika stRuka u kojoj su sabrani stručni tekstovi naše članice,
učiteljice izvrsne savjetnice Divne Šušić, prof. Za recenziju je zaslužna
dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, viši predavač na FF-u Split,
za lekturu Sanja Bosak, prof., učiteljica savjetnica. Knjigu je uredila
glavna urednica ovoga portala i utemeljiteljica nove mrežne
edicije Sanja Miloloža, prof., učiteljica savjetnica, koja je pokrenula
i arhiviranje mrežnih knjiga DPHJ-a u NSK i Hrvatski arhiv weba.
Ponosno predstavljamo prvu knjigu novoga mrežnoga niza Društva profesora hrvatskoga jezika stRuka u kojoj su sabrani stručni tekstovi kolegice učiteljice izvrsne savjetnice Divne Šušić, prof. Nije bez razloga da to činimo točno 51 godinu od tragične pogibije Josipa Pupačića i njegove obitelji. Profesorica je Šušić na obilježavanju 50. Pupačićeva spomendana u Slimenu predstavila svoj rad o Pupačiću pod naslovom Pupačićeva poezija između tradicionalnoga i modernog, a koji je uvršten i u ovu knjigu.
Divna Šušić (rođ. Drinovac) rođena je u Livnu 19. kolovoza 1961. Osnovnu i srednju školu završila je u rodnome Livnu, zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti stekla 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru, a iskustvo rada u nastavi u Kaštelima, Supetru na Braču i Splitu. Od 1999. radi u OŠ Mejaši, Split. Profesor mentor postaje 2006., zvanje savjetnika dobiva 2011. godine te obnavlja 2016., a napredak u zvanje izvrsnoga savjetnika ostvaruje 2021.
Lektorica je niza stručnih i beletrističkih izdanja, autorica tekstova o književnosti i književnicima, članaka s pedagoškim i didaktičkim temama, predgovora/pogovora proznim i poetskim izdanjima knjiga, udžbeničkih recenzija te novinskih vijesti iz odgojno-obrazovnoga, ali i drugih područja. Članica je Društva profesora hrvatskoga jezika.
Recenziju knjige Hrvatski u zrcalu struke potpisuje dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber. Mrežni niz stRuka uređuje Sanja Miloloža, prof., učiteljica savjetnica, koja u predgovoru prvoj knjizi nove edicije piše:
Kad sam pročitala tekstove kolegice Divne Šušić, prof., učiteljice izvrsne savjetnice, koje je prikupljala kao dokaze svojega rada u kroatističkoj i prosvjetnoj struci, znala sam da bi Društvo profesora hrvatskoga jezika trebalo omogućiti predstavljanje onim kolegicama i kolegama koji nemaju književnostvaralačkih ambicija, ali se ističu u struci svojim analitičkim pristupom, teorijskim promišljanjima i kreativnim radom u razredu te na različitim stručnim vijećima ili povjerenstvima kojima se potiče napredak struke. Upravo stoga pokrećemo novu mrežnu ediciju pod naslovom stRuka u kojoj ćemo predstavljati učitelje i profesore izvrsne savjetnike, savjetnike i mentore kako bismo širili kvalitetne stručne uvide u struku i razrednu praksu, a također i poticali kolege koji još nisu napredovali u struci – da napreduju.
Kolegica Divna Šušić jedna je od još uvijek relativno malobrojnih učiteljica izvrsnih savjetnica hrvatskoga jezika (čini se da ih je više u srednjim školama nego u osnovnima), što zbog ritma napredovanja i novih uvjeta propisanima dorađenim i izmijenjenim Pravilnikom o napredovanju, i to
Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 68/2019
Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 60/2020
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 32/2021,
što zbog činjenice da se u području hrvatskoga jezika, za razliku od nekih drugih prosvjetnih struka, iz nekog razloga teže napreduje, a ne bi trebalo tako biti.
Stoga, na radost i poticaj dajemo vam na proučavanje stručne tekstove kolegice Divne Šušić, prof., učiteljice izvrsne savjetnice, objedinjene u e-knjizi Hrvatski u zrcalu struke koje objavljujemo na 51. obljetnicu smrti Josipa Pupačića, velikoga književnika i velikoga stručnjaka. Tako mrežnoj ediciji DPHJ vam predstavlja: Profesori pišu kojom predstavljamo književnoumjetnički rad kolegica i kolega profesora hrvatskoga jezika, članova Društva, supostavljamo ediciju stRuka kojom ćemo promicati napredovanje učitelja i nastavnika profesora hrvatskoga jezika ističući njihov analitički, teorijski i praktični rad, s učenicima ili samostalan istraživački, ali uvijek utemeljen na propisanome Predmetnom kurikulu za Hrvatski jezik što donosi slobodoumna samorefleksivnoga prosvjetara koji svojim učenicima želi uvijek najbolje, bez obzira na to koliko ga takav pristup koštao energije, truda i vremena.
Što u čast našoj kolegici čije ime prepoznajemo u svojoj struci, što zbog svoje snažne želje za poticanjem napredovanja u struci što više kolegica i kolega, mogu na kraju zaključiti tek ovo: koliko god zahtjevna (u odnosu na druge školske predmete) naša struka bila, ona je upravo DIVNA. Promičimo ju odvažno, puni nacionalnoga ponosa i stvaralačkoga zanosa, prožeti ljubavlju prema svojoj domovini Republici Hrvatskoj i naraštajima djece koji dolaze u hrvatske škole, i to potpuno zaljubljeni u svoj divni hrvatski jezik u svekolikome mu bogatstvu različitosti.
Impresum prve knjige edicije stRuka Društva profesora hrvatskoga jezika. Knjiga je dobila ISBN i prijavljena je u Hrvatski arhiv weba.
Foto zaslona: Sanja Miloloža
Iz recenzije dr. sc. Tee-Tereze Vidović Schreiber izdvajamo:
Knjiga je tematski podijeljena u dva dijela. Prvi dio naslovljen stRukom (o) književnicima, stručno (metodički), kritički, pa i znanstveno, analizira stvaralaštvo Antuna Gustava Matoša, Josipa Pupačića, Dragutina Tadijanovića, Šime Vučetića, Vesne Parun i Marele Marije Mimice.
Zanimljivost pristupa interpretaciji književnih ostvarenja navedenih autora čini prije svega – zavičajnost. Mašta i jezično konkretiziranje postiže se u analiziranih pjesnika upravo pretvorbom prostora u (pro)govor(e)ni realitet.
Takav stručno-znanstveni pristup naglašava važnost identiteta, tradicije i jezika.
Potpuno je jasno da se prostorno diferenciranje odvija i unutar jezika; utoliko je i važno voditi brigu o očuvanju onih jezika koji imaju mali broj govornika, a u koji nedvojbeno spada i hrvatski jezik.
Stoga autorica u knjizi posebnu pozornost posvećuje važnosti njegovanja materinjega jezika unutar učestalih kulturnih, povijesnih i političkih promjena. U želji da se izbjegne lingvistička dezorijentiranost, autorica u drugome dijelu knjige nudi niz važnih i primjenjivih modela i regulativa u nastavnome procesu.
U drugome dijelu knjige nazvanom Kroatističke staze i puti Divna Šušić kritički propitkuje i kurikul, suvremeni nastavni proces, nudi savjete u izradi školskoga lista te prikazom provedenoga projekta uz Godinu čitanja 2021. pod naslovom Razmijenimo knjigu na zabavan – ali metodički utemeljen – način rješava trajnu napetost između učiteljskih težnja da motivira učenike na čitanje i njihovih izbjegavanja istoga.
Knjiga koja je pred nama vrijedan je doprinos struci, pa i znanosti, jer predstavlja kombinaciju empirijskih izazova, teorijskih promišljanja i praktički dobro osmišljenih rješenja s kojima se susreću i susretat će se novi i stari naraštaji učitelja hrvatskoga jezika.
Knjizi možete pristupiti ovdje, a uskoro će biti dostupna i na našoj e-polici te u Mrežnoj riznici DPHJ-a u .pdf formatu.
Sanja Miloloža, tekst i foto
