Rođendan Tina Ujevića poklapa se sa Svetim Ćirilom i Metodom, blagdanom
na koji se spominjemo otaca slavenske pismenosti.
Tko je imao čast slušati Eduarda Hercigonju i Stjepana Damjanovića kako zaljubljeno pričaju o Konstantinu filozofu, sv. Ćirilu i biskupu Metodu, razumije zašto je pojava te dvojice devetostoljetnih učenjaka fascinantna. I ključna za sve slavenske kulture. Zanimljivo je, eto, da se taj blagdan poklapa s rođendanom ponajvećega pjesnika hrvatske književnosti: Tina Ujevića. O Tinu i Krleži već smo danas pisali, sad nam preostaje da kulturnim vremeplovom svratimo do 9. stoljeća u Solun. Kako bi bilo interesantno moći uživo razgovarati s tom dvojicom umnih i čestitih ljudi! Nepovratnost vremena to nam ipak ne dopušta, no možemo pročitati što o njima piše na stranicama Staroslavenskoga instituta. I biti zahvalni.
ZBUNJENI I ZADIVLJENI
»Izvrsnost staroslavenske književnosti potaknula je nevjericu prema tomu da se ona mogla roditi preko noći i pretpostavku da su ta književnost i glagoljsko pismo morali proći kroz nekakvo pripremno, predćirilometodsko razdoblje.
Glagoljica je kreacija jednoga pojedinca, a prvi je slavenski književni jezik kreacija dva pojedinca i uskoga kruga njihovih učenika. Ako to zvuči prejednostavno, nije zato što se nešto slično već nije dogodilo u povijesti (armensko pismo i armenski prijevod evanđelja predstavljaju izvanrednu usporedbu), nego zato što kada nemamo što konkretno reći, radije se oslanjamo na evolucijske teorije umjesto da jednostavno priznamo da nas zbunjuje susret s takvim iznimnim postignućem.« (Ihor Ševčenko)
Ne samo da smo zbunjeni nego smo zadivljeni i oduševljeni iznimnim postignućem Svete braće. Na današnji se blagdan sv. Ćirila i Metoda s radošću i zahvalnošću spominjemo njihove kreativnosti, talenata i zauzetosti u brizi za nepismene Slavene.
Sanja Miloloža, tekst Zbunjeni i zadivljeni i ilustracija preuzeti sa stranice Staroslavenskoga instituta
